Okupivši osamdeset sudionika s ciljem njihova upoznavanja, osnaživanja i edukacije, konferencija za život ponudila je i svojevrsnu strategiju za najavljenu borbu. Predavači iz Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Srbije, Španjolske i Velike Britanije tako su predstavili četiri svjetska modela za demografsku revitalizaciju te tri europska primjera pokreta za život.

O svibanjskom preokretu i (duhovnom) umrežavanju Hrvatske piše u komentaru glavni urednik Branimir Stanić. „Nova hrvatska stvarnost u kojoj svibanjskih tjedana dominiraju zagovornici za život, kao i oni koji na stratištima mole za žrtve svih ratova, bez obzira na to kojemu narodu i vjeri pripadali, pokazuje da se hrvatsko društvo počelo umrežavati na nov način“, piše među ostalim Stanić.

Kao autor knjige „Tragedija u Bleiburgu i Viktringu“ austrijski povjesničar dr. Florian Thomas Rulitz u središnjem intervjuu, uoči godišnjice Bleiburga, argumentira zašto je austrijska politička „ravnodušnost“ prema komemoraciji žrtava na Bleiburškom polju pogrješna.

Sa žrtvama koje su podnijeli brojni izbjegli i progonjeni iz Hrvatske i Slovenije u svibnju 1945. u pitanje bi bio doveden i teritorijalni integritet današnje Austrije, protumačio je. „Austrijska politika nema pojma o žrtvama Bleiburga i koju one važnost imaju za Hrvatsku. Austrijski su političari također manje upoznati s mračnom stranom partizana u Jugoslaviji. Nažalost, političare savjetuju vrlo jednostrani takozvani stručnjaci i njihova vještačenja“, tvrdi u intervjuu dr. Rulitz.

Od prve svibanjske subote do sredine lipnja u Hodu za život povezat će se istok, sjever i jug Hrvatske. Uoči najveće hrvatske manifestacije koja slavi život za Glas Koncila govore predstavnici inicijative iz Metkovića i Knina, gradova u kojima će se u lipnju prvi put održati Hod za život. Svojim miroljubivim i dostojanstvenim hodom hrvatski će građani u dvanaest hrvatskih gradova, pod geslom „Ne zaustavljaj otkucaje moga srca! Samo mi daj ljubav…“, istaknut će činjenicu da život počinje začećem te da svako nerođeno dijete zaslužuje živjeti.

Naslovna tema koja nosi travanjsko izdanje magazina Prilike bavi se pozadinom kvazimoralnih i kvazivjerskih argumenata koji se posljednjih mjeseci u raznim vizijama ruskoga ili srpskoga „svijeta“ navode kao opravdanje za vojnu agresiju i druga presizanja prema susjednim narodima. Prilika otvara i pitanje cjelodnevne škole dok rubrika Književnost uz Dane Ive Škarića aktualizira problem sve lošijih govorničkih vještina današnjih učenika. Prilika u fokus čitatelja stavlja i „tjelesnu pismenost“, odnos umjetne inteligencije i čovjeka te lik i djelo velikana Jacquesa Maritaina.