Povijest kršćanstva i Crkava
Zagreb (IKA)
Kršćanska sadašnjost objavila je novu knjigu „Povijest kršćanstva i Crkava“, s podnaslovom „Od početaka do naših dana“, istaknutoga autora Roberta Rusconija, nekadašnjega profesora Povijesti kršćanstva i Crkava na Sveučilištu Roma Tre.
Knjiga je to koja obrađuje više od dva tisućljeća povijesti kršćanstva i Crkava, uz podjelu velikoga vremenskog lûka na antičko, srednjovjekovno, moderno te suvremeno doba, zaustavljajući se na nekim temeljnim prekretnicama: od propovijedanja Isusa iz Nazareta do statusa religio licita u vrijeme Konstantina; od temelja kršćanske Europe do širenja katoličanstva po cijelom svijetu; a razmatra i istinske prijelomne točke kao što su Istočni raskol (1054.), Lutherova reformacija i susljedni nastanak brojnih konfesija, Francuska revolucija, sekularizacija, totalitarizmi i Drugi vatikanski koncil.
Riječ je o prijelaznim trenutcima i promjenama koji čitatelja navode na pitanja o sutrašnjici, kršćanstvu trećega tisućljeća, na uočavanje novih svjetskih poredaka i širenja vjerskog fundamentalizma. Tekst nadopunjuju zemljopisne karte i četrnaest reprezentativnih presjeka povijesnog razvoja religije koja je i danas većinska.
Sam autor, Roberto Rusconi, inače jedan od osnivača časopisa „Rivista di storia del cristianesimo“ i autor brojnih knjiga i znanstvenih članaka, za ovu knjigu kaže da je „rekonstrukcija“ nekih važnih događaja, manje raščlamba uzrokâ i posljedica. Zato s pravom tvrdi da to po sebi nije povijest, historia „magistra vitae“. Ipak, i kao rekonstrukcija zbivanja, nečemu nas uči. Ako ne „tko smo“, i ovakav pregled događaja kaže „kamo smo došli“, u kakvo stanje.
U knjizi se u više cjelina, poglavlja i potpoglavlja na čak 457 stranica nastoje rekonstruirati, opisati i protumačiti bitni elementi koji se isprepleću u aspektima nejednake važnosti, a to su, u svakom od njih: društvena, gospodarska i politička zbivanja (a) i uloga crkvenih institucija u njima (b); zatim, razvitak vjerskih i teoloških naučavanja (c) te oblici pobožnosti i bogoštovlja (d), kao i postrance stavljane, čak zataškavane pojave neslaganja (e).
Na kraju svakog poglavlja nalazi se opis popraćen nekom slikom, nekim likom, koji su karakteristični za neko doba, kojemu su zacrtali smjer i obilježili njegov daljnji razvoj.
Sam tekst, posve na kraju, dopunjuju: Bibliografija – neizbježno skraćena s obzirom na opsežnost gradiva – i kronološki popis papa.