FOTO: KTA//Orgulje u Bosni i Hercegovini
Sarajevo (IKA)
U izdanju Biskupske konferencije Bosne i Hercegovine iz tiska je krajem siječnja izašla monografija „Orgulje u Bosni i Hercegovini“ autora vlč. Marka Stanušića, regens chori sarajevske prvostolnice, izvijestila je KTA.
Osim brojnih informacija o svim sadašnjim orguljama širom Bosne i Hercegovine i o uništenim orguljama te drugih podataka, monografija sadrži više od 300 fotografija u boji: katedrala (crkava) izvana, ponutrice s pogledom na kor, pročelja orgulja i sviraonika. Namijenjena je orguljašima i orguljašicama, ali i svima koji orgulje znaju cijeniti i vrednovati ih ne samo kao liturgijsko, već i kulturno blago.
Predsjednik Biskupske konferencije BiH vrhbosanski nadbiskup Tomo Vukšić u uvodnoj riječi, između ostalog, napisao je: „Osim što je izvor brojnih informacija, koje će biti od koristi orguljašima i drugim osobama koje zanima povijest glazbe, ova monografija velik je doprinos također glazbenoj kulturi na našem području i istovremeno odličan je pokazatelj koliko je Katolička Crkva, preko svojih pojedinaca i ustanova, doprinosila i doprinosi razvitku glazbene kulture. I poticaj je da ih se sjetimo i da svima njima i Crkva i cijelo društvo zahvale.“
Banjolučki biskup emeritus i apostolski upravitelj Franjo Komarica, dugogodišnji predsjednik Vijeća za liturgiju BK BiH i nekadašnji profesor liturgike i liturgijske glazbe u Sarajevu, u svojoj je recenziji, između ostalog, naveo: „Ovim svojim djelom – monografijom – dobro koncipiranom i sustavno i stručno obrađenom – riječima i fotografijama – prikazanom tematikom, autor je upotpunio dosadašnju prazninu u našoj domaćoj literaturi s ovakvim sadržajem, jer se nekoliko uradaka iz ranijih vremena bilo ograničilo na parcijalno prikazivanje tematike, a neobjavljeni (poznati) uradci – u skromnijem obliku – nisu bili dostupni široj, zainteresiranoj javnosti. (…) Ne samo da je u ovoj monografiji donesen zajednički zbroj svih orgulja po crkvama naših (nad)biskupija do ranih 90-ih ratnih godina XX. stoljeća, kao i onih obnovljenih, odnosno novo nabavljenih tijekom svih poratnih godina, nego je također, uz prikaz svakog pojedinog instrumenta, opširnije prikazano njegovo nastajanje, glavne karakteristike te njegova nabavka. Kvalitetu monografije dodatno povećava i upotrebu olakšavaju i Kazala pri kraju knjige te navedena stručna literatura.“
Najveći graditelj orgulja na tim prostorima Anton Škrabl u recenziji, između ostalog, napisao je: „U ovu knjigu utkano je mnogo znanja, rada i ljubavi prema orguljama, kraljici svih glazbala. Ovo djelo ne samo da je izvrsno pomagalo čitatelju, da može vidjeti u kojim se crkvama ili drugim prostorima u Bosni i Hercegovini orgulje nalaze, nego mu pomaže i da se pobliže upozna s ovim instrumentom. Dodatnu vrijednost monografiji daje i popis uništenih orgulja, koji ujedno motivira čitatelja da pomogne u očuvanju ove važne kulturne baštine. Monografija također motivira i orguljarske radionice, da nastave sa svojom misijom izrade, obnove i rekonstrukcije ovog veličanstvenog instrumenta.“
Monografija je bazirana na prikupljenoj građi, brojnim podacima te novim fotografijama katedrala (crkava) i orgulja u BiH, nastalim krajem 2022. i tijekom prvih šest mjeseci 2023. godine. Autor monografije vlč. Marko Stanušić, svećenik Vrhbosanske nadbiskupije, građu o orguljama u BiH počeo je skupljati još u svojim sjemenišnim i bogoslovskim danima. U njoj su, prvi put na jednome mjestu, u riječi i slici opisane 63-oje postojeće i 14 uništenih orgulja u BiH. Osim opisa svih orgulja, u monografiji se također može naći prikaz o graditeljima orgulja, njihovoj povijesti, dijelovima, održavanju, ugađanju, proširenju, o rabljenim i novim orguljama te kolaudaciji. Radi lakšeg razumijevanja teksta, autor je napisao i kazalo orguljskih pojmova. Budući da će se za monografiju ponajprije zanimati crkveni orguljaši, uvršten je i tekst o registrima i registriranju orgulja. Stoga je monografija ujedno i mali priručnik o orguljama i njihovom ustrojstvu.
Monografija ima 150 stranica, A4 format, tvrdi uvez. Može se nabaviti u Tajništvu Biskupske konferencije BiH (ulica Kaptol 32).