Knjiga je objavljena u suizdavaštvu Hrvatskog katoličkog sveučilišta i Instituta za povijest umjetnosti (urednici: Emilio Marin, Katarina Horvat-Levaj), a pod pokroviteljstvom Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti. Riječ je o reprezentativnom prikazu odraza štovanja svetog Jeronima u hrvatskoj umjetnosti i kulturi, obogaćenog relevantnim europskim djelima – od iluminiranih srednjovjekovnih rukopisa iz Francuske do renesansnoga Leonardova Svetog Jeronima u Vatikanskim muzejima.

Sveti Jeronim (oko 347. – 420.), kao prevoditelj Biblije na latinski jezik i kao jedan od crkvenih naučitelja, ima neprocjenjivo značenje ne samo za europsku kulturu i umjetnost, nego i osobito za hrvatske krajeve.

Svečevo rodno mjesto Stridon ubicirano je na tlo današnje Hrvatske, a gradnju svetom Jeronimu posvećenih crkava možemo pratiti od srednjeg vijeka, da bi od 14. stoljeća Jeronimu bila posvećena i Franjevačka provincija sa sjedištem u Zadru koja se protezala od Istre do Boke kotorske. Ubrzo njegovo ime počinju nositi Papinski hrvatski zavod i crkva u Rimu (na talijanskom San Girolamo dei Croati). Proglašen zaštitnikom Dalmacije i nekada smatran izumiteljem glagoljice, sveti Jeronim postaje temom mnogih naših vrijednih djela književnosti i likovne umjetnosti. U atraktivnoj knjizi, na 480 stranica bogato opremljenih ilustracijama, više od dvadeset domaćih i stranih stručnjaka razmatra navedenu tematiku uz brojne nove znanstvene spoznaje, navodi se u objavi na mrežnim stranicama Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti (HAZU) u četvrtak 9. prosinca.