U homiliji biskup je rekao da nam Crkva na Veliki petak obredom otkrivanja križa, koji će uslijediti nakon sveopće molitve, poručuje da se Bog na križu otkrio, objavio tko je on i tko je njemu čovjek. Liturgijska biblijska čitanja svjedoče što nam se dogodilo u Raspetome. U prvom čitanju prorok Izaija prvi puta u Svetom pismu prikazuje Pravednika, koji na sebe preuzima krivnje, slabosti i smrt drugih ljudi, i na taj im način iskazuje solidarnost da zbog svojih grijeha i slabosti ne propadnu. Pisac pak poslanice Hebrejima u drugom čitanju tumači da je Isus Krist taj Pravednik koji je na sebe uzeo naše slabosti, da mi ne budemo slabi. U križu Isusovu objavio se Bog koji je na sebe preuzeo našu patnju i naše umiranje, da naša sudbina ne bude smrt, nego njegova pobjeda nad smrću, ustvrdio je biskup. Naglasio je kako je na Veliki petak toj objavi Božjoj u Isusovu križu potrebno odgovoriti vjerom, zahvalnošću i poklonstvom. Zahvalio je nazočnim vjernicima što svojim sudjelovanjem na slavlju svjedoče suosjećajnost s Isusom Kristom, i zahvalnost za njegovo djelo ljubavi. Zamolio je Isusa Krista da snagom svoga križa uđe u njihove rane, slabosti i nemoći, te im u životu bude snaga, a u smrti pobjeda.

Poslije sveopće molitve vjernika uslijedio je središnji dio obreda – otkrivanje križa i klanjanje križu. U procesiji je u katedralu unesen ljubičastim velom pokriveni križ, kojeg je biskup postupno otkrio i zajedno s narodom uzveličao poklicima, nakon čega je križ bio izložen vjernicima na klanjanje i cjelivanje. Pošto su svi nazočni iskazali poštovanje Isusovu križu, uslijedio je obred pričesti. Iza popričesne molitve i biskupove molitve nad narodom, vjernici su u tišini i sabranosti ispratili izlaznu procesiju i uputili se u kapelu sv. Ivana Pavla II. u kripti gdje su se pojedine skupine vjernika izmjenjivale u cjelonoćnom bdijenju pokraj Isusova groba.