Dubrovnik, (IKA) – “Od Dubrave do Dubrovnika” naziv je XIII. humskog zbornika predstavljenog 26. listopada u dvorani Ivana Pavla II. u Dubrovniku. Zbornik su predstavili mostarsko-duvanjski biskup i apostolski upravitelj Trebinjsko-mrkanjske biskupije Ratko Perić, urednik zbornika dr. don Ivica Puljić i predsjednik dubrovačkog Napretka Marinko Marić. Moderator je bio dr. Stanko Lasić, a u glazbenom dijelu programa nastupila je mješovita klapa župe sv. Franje Asiškog iz Čapljine “Signum”. Nakladnici zbornika su Muzej i galerija Neum i Hrvatsko kulturno društvo Napredak Dubrovnik, a zbornik je izišao ove godine u povodu 300. obljetnice rođenja Ruđera Boškovića.
Dr. Puljić je, govoreći o razlozima nastanka zbornika, kako su se, dok se Hrvatska u Godini Ruđera Boškovića bavila Boškovićem kao velikanom, učenjakom, isusovcem itd., autori zbornika odlučili obraditi njegovo podrijetlo, njegove korijene kako ih se više ne bi pokušavalo zanijekati, istaknuo je dr. Puljić.
Biskup Perić je govorio o Josipu Ruđeru Boškoviću kao vjerniku, isusovcu i svećeniku. Bošković je 43 godine bio isusovac, a 47 godina svećenik. Govoreći o njegovoj obitelji, ocu Nikoli, trgovcu i majci Pavi koju zbog njezinog djevojačkog prezimena Bettera mnogi olako proglašavaju Talijankom, premda je tek jedan njezin daleki predak bio Talijan, biskup Perić rekao je kako je iz te pobožne obitelji od devetero djece četvero postalo redovnicima, dvoje isusovcima, a dvoje u redu sv. Dominika. Prikazujući Boškovićev svećenički put, mostarski biskup potkrijepio je citatima iz obiteljskih pisama činjenicu da je Boškovićev izbor svećeničkog zvanja bio zaista njegov osobni izbor. Biskup Perić je također podrobnije objasnio ukidanje isusovaca, reda kojem je Ruđer pripadao, godine 1773., istaknuvši kako je Boškoviću teško pala ta zamjena isusovačkog odijela svećeničkom reverendom.
Predsjednik dubrovačkog Napretka Marić govorio je o lažnom prikazivanju podrijetla Ruđerovih roditelja, osobito oca, jer se iz istraživanja može zaključiti kako je on bio Hrvat. Spomenuo je i druge poznate i zaslužne svećenike iz tog kraja o kojima se govori u zborniku, a među kojima je i kardinal Katoličke Crkve s kraja 17. i početka 18. stoljeća Nikola Radulović.
U zborniku “Od Dubrave do Dubrovnika” na 463 stranice objavljeni radovi trideset autora podijeljeni su u pet cjelina: Ruđer i Boškovići iz Orahova Dola u Dubravi; Orahov Do u Dubravi; Zavala u Dubravi; Bošković i naše doba; U pjesmi i prozi. Uz predgovor, indekse i sažetak na engleskom jeziku, knjiga je opremljena fotografijama krajeva o kojima se u njoj govori, shemama, a tu je i jedan historicus recens. Autori članaka su: dr. Božo Goluža, dr. Nikola Stanković, dr. Ivan Šestak, dr. Stipe Kutleša, don Josip Zovko, Mirko Bošnjak, Ankica Njavro, dr. Marijan Sivrić, Marinko Marić, dr. Domagoj Vidović i Stanislav Vukorep, dr. Pero Marjanović, dr. Ratko Perić, dr. Milenko Krešić, Ivo Pavlović, dr. Ante Komadina, Srećko Kriste, dr. Pavao Knezović, dr. Ivica Puljić, Željko Raguž, dr. Vinicije Lupis, Kristina Šimunović, Luka Pavlović, Ivo Pavlović, Nikša Matijić, Pero Pavlović, Marko Bošković te Marica Bukvić i Stana Burić. Promociji trinaestog humačkog zbornika u Dubrovniku nazočili su, uz ostale, dubrovački biskup Mate Uzinić, gradonačelnik Andro Vlahušić i zamjenik župana Frano Skokandić.