Odgovor kardinalu Zuppiju na pitanja koja se odnose na čuvanje pepela pokojnika
Foto: Robert Anic/PIXSELL // Gradsko groblje Gaj urni - Krematorij
Vatikan (IKA)
Dikasterij za nauk vjere u tekstu koji je potpisao prefekt kardinal Victor Manuel Fernández, a odobrio papa Franjo 9. prosinca 2023., odgovorio je na pitanja predsjednika Talijanske biskupske konferencije bolonjskog nadbiskupa kardinala Mattea Marije Zuppija o pitanjima čuvanja pepela pokojnika čiji su posmrtni ostaci spaljeni. Odgovor donosimo u cijelosti.
DIKASTERIJ ZA NAUK VJERE
Audijencija sa Svetim Ocem
9. prosinca 2023.
Odgovor njegovoj uzoritosti kardinalu Matteu Mariji Zuppiju, bolonjskom nadbiskupu, na dva pitanja koja se odnose na čuvanje pepela pokojnika koji je kremiran
Pismom od 30. listopada 2023. (ur. br. 2537) kardinal Matteo Maria Zuppi, nadbiskup Bologne, uputio je dva pitanja Dikasteriju za nauk vjere koja se odnose na čuvanje pepela pokojnika čiji su posmrtni ostaci spaljeni.
Napomenuo je i da je u Bolonjskoj nadbiskupiji osnovao Povjerenstvo čija je zadaća odgovoriti na sve učestalija pitanja ljudi koji žele spaljivati tijela svojih pokojnika te kasnije njihov pepeo raspršiti po prirodi. Zadaća Povjerenstva je i ta da naglasi da prosipanje pepela pokojnika, zbog manjih troškova, ne bude vođeno samo ekonomskim motivima, već nastoji dati i smjernice što učiniti s pepelom pokojnika nakon što istekne rok za njegovo čuvanje.
Da bi bili usklađeni zahtjevi članova obitelji pokojnika s kršćanskim učenjem o uskrsnuću tijela i poštivanjem koje valja iskazivati pokojniku, bolonjski nadbiskup postavio je sljedeća pitanja:
- Uzimajući u obzir zakonsku zabranu rasipanja pepela pokojnika, je li moguće pripremiti određeno i trajno sveto mjesto – kao što je slučaj s kosturnicama u kojima se zajedno prikupljaju i čuvaju kosti pokojnika – za zajedničko prikupljanje i čuvanje pepela krštenika, navodeći osnovne podatke o svakom pojedinom da se ne bi izgubilo sjećanje na njih?
- Može li se obitelji dopustiti da dio pepela pokojnog člana svoje obitelji čuva na mjestu koje je bilo značajno u životu pokojnika?
Nakon što je pažljivo ispitan sadržaj ovih pitanja, odlučeno je kako slijedi:
1) U Uputi „Ad resurgendum cum Christo“ o pokapanju tijela preminulih i čuvanju pepela u slučaju spaljivanja koju je objavila Kongregacija za nauk vjere 15. kolovoza 2016., u broju 5 napominje se da se „pokojnikov pepeo mora redovito čuvati na svetome mjestu, to jest na groblju ili, ako je to slučaj, u nekoj crkvi ili na prostoru koji je mjerodavna crkvena vlast namijenila upravo toj svrsi“.
Navedeni su i pastoralni razlozi za tu odluku: „Čuvanje pepela na svetome mjestu može pridonijeti smanjivanju opasnosti da pokojnik ostane uskraćen za molitvu i spomen rodbine i kršćanske zajednice. Na taj se način, nadalje, izbjegava mogućnost zaborava i nedostatka poštovanja, do čega može, prije svega, doći nakon što mine prvi naraštaj, jednako kao i neprilična ili praznovjerna postupanja“ (br. 5).
Ovaj propis iz navedene Upute, zadržava svu svoju valjanost.
2) „Naša nam vjera govori da ćemo uskrsnuti s istim tjelesnim identitetom, koji je materijalan, kao i svako stvorenje na zemlji, no ta će materija biti preobražena, oslobođena ograničenja ovoga svijeta. U tom smislu, uskrsnuće će biti „u ovom tijelu u kojem sada živimo“ (usp. Fides Damasi) i tako se onda izbjegava svaki štetan dualizam između materijalnog i nematerijalnog.
Ali ova preobrazba ne podrazumijeva vraćanje identičnih čestica materije koje su tvorile tijelo ljudskog bića. Stoga tijelo uskrsnule osobe neće nužno biti sastavljeno od istih elemenata koje je imalo prije smrti. Budući da se ne radi o jednostavnom oživljavanju mrtvoga tijela, uskrsnuće se može dogoditi čak i ako je tijelo potpuno uništeno ili raspršeno. To pomaže i u razumijevanju činjenice zašto se u mnogim krematorijima pepeo pokojnika čuva zajedno, a ne odvojeno.
3) Pepeo pokojnika potječe iz materijalnih ostataka koji su bili dio povijesnog puta koji je pokojnik prešao i prema kojima Crkva pokazuje osobitu brigu i pobožnost u moćima svetaca. Ta pažnja i sjećanje vode nas i prema svetom stavu iskazivanja poštivanja pepela pokojnika koji se čuva na svetom mjestu prikladnom za molitvu, a ponekad se čuva i u blizini crkvi koje pohode članovi obitelji i pokojnikova rodbina.
4) Stoga:
A) Iz navedenih razloga, može se pripremiti sveto, određeno i trajno mjesto na kojem će se zajednički prikupljati i čuvati pepeo krštenih pokojnika, navodeći osobne podatke za svakog pojedinog da bi se čuvalo sjećanje na njih.
B) Pod uvjetom da je isključena svaka vrsta panteističkog, naturalističkog ili nihilističkog shvaćanja i da se pepeo pokojnika čuva na svetom mjestu, crkvena vlast, poštujući važeće građanske propise, može razmotriti i ocijeniti zahtjev obitelji da dostojno čuva manji dio pepela pokojnog člana obitelji na mjestu koje je bilo značajno u njegovu životu.
Víctor Manuel Kard. Fernández, prefekt
Nakon Audijencije, 9. prosinca 2023.
FRANJO