Odnos mass-medija i istine

Komisija “Justitia et pax” HBK zapaža da se među širim slojevima hrvatskih građana produbljuje nezadovoljstvo i, što je puno gore, određena apatija, nemoć, pa i nesigurnost zbog teške gospodarske i često preradikalizirane društvene situacije u Hrvatskoj. Za takvo stanje duha velikim dijelom odgovornost snose i sredstva društvenog priopćavanja, u čijem djelokrugu komisija uočava više zabrinjavajućih pojava.

1. Zapaža se preradikalizirana politizacija javnog života koju poglavito stvaraju sredstva javnog priopćavanja, objavljujući često oštre komentare, optužbe ili osude bilo političara, bilo novinara, koji ne polaze od objektivnih, provjerenih i vjerodostojnih činjenica. U političkoj radikalizaciji često se ili omalovažava ili mitizira hrvatska povijest te zanemaruje potrebno jedinstvo, sloga i zajedništvo cijeloga hrvatskog naroda i svih hrvatskih građana. pritom se druga važna područja javnog života, kao što su znanost, kultura, religija, nacionalna povijest i sl., potiskuju na marginu javnog interesa ili posve zanemaruju. Tako najveći dio “kreativnih” snaga u hrvatskom društvu ostaje i dalje “po strani” u stvaranju javnog mnijenja i u donošenju važnih vrijednosnih, političkih, gospodarskih i drugih odluka.
2. U posvemašnjoj borbi za tiražu i tržište, za čitanost i slušanost, mediji se sve manje zanimaju za istinu, a sve više traže i ističu ono što “godi” čitateljstvu. Postupak otkrivanja istine i njezinog prezentiranja javnosti često se ne provodi sukladno opće priznatim načelima profesionalnosti i objektivnosti, nego ovisno o tome je li određeni, često neprovjereni podatak, može izazvati senzaciju i zanimanje čitateljstva. Takve tvrdnje, plasirane u javnost, teško ugrožavaju ugled i dostojanstvo ljudi kojih se tiču i koje se često proglašava krivim prije nego što se dokaže pojedinačna krivnja. Time vrijeđaju čovjeka u njegovoj “ljudskoj časti”. Svako zdravo društvo mora se oduprijeti svim vrstama ideoloških i komercijalnih pritisaka.
3. Svjesni smo teške situacije i odgovornog položaja u kojem se u ovom trenutku nalaze hrvatski mediji. Zabrinjavajuća situacija je stvorena zbog niza problema koji ih opterećuju: pitanje javnih medija, neuređeni vlasnički odnosi, kalkulacija na tržištu koje se želi po svaku cijenu osvojiti, odnosi vlasnici – urednici – novinari… Zbog toga u Hrvatskoj sve više jača “senzacionalizam” u medijima u kojem stradaju pojedinačne osobe, čije se dostojanstvo teško ugrožava. Jednako tako zabrinjava sve prisutniji dojam u javnosti kako su neki mediji u stanovitoj sprezi s predstavnicima vlasti ili drugih političkih snaga.
4. Senzacionalističko novinarstvo treba u Hrvatskoj prepustiti mjestom istraživačkom novinarstvu u kojem će se poštivati osnovna ljudska prava, a prije svega dostojanstvo čovjeka kao osobe. Hrvatski građani imaju pravo na istinu koja će biti plod objektivnog istraživanja i izvješćivanja. Samo tako hrvatski mediji mogu odigrati i onu, njima svojstvenu i bitnu, odgojnu funkciju u društvu, a koja, zbog navedenih površnosti, ostaje neostvarena. Medijima u tome mogu pomoći javni djelatnici, nadasve političari koji su odgovorni ne samo za svoje postupke općenito, nego i, posebno prema medijima, za svaku svoju javno izgovorenu riječ.
5. Sve je to razlog zbog kojeg se Komisija “Justitia et pax” HBK obraća odgovornima u javnim medijima i u političkom životu, kao i cijeloj javnosti. Dok izražavamo poštivanje i visoko priznanje njihovu radu, želimo djelatnike u javnim medijima također podsjetiti na njihovu odgovornost prema istini i prema javnosti za napisanu i izgovorenu riječ, te ih ujedno podržati u njihovim nastojanjima za više etičnosti u vlastitoj profesiji. Drago nam je da se o tome u posljednje vrijeme sve više raspravlja i među samim novinarima.
6. Obraćamo se i odgovornima u političkom životu da doista pomognu kako bi mediji postali neovisni o političkim strankama te bili u službi objektivne istine i nepristranog informiranja javnosti. Apeliramo također na ljude u kulturi, znanosti i prosvjeti, u nevladinim udrugama i na sve građane da svi pridonesu, u skladu sa svojim mogućnostima, stvaranju kvalitetnijeg medijskog djelovanja u našoj domovini, što će doprinijeti većem jedinstvu, slozi i miru među našim građanima. Smatramo da se radi o vrijednosti za koju se svi trebamo svojski zauzeti.

U Zagrebu, 4. srpnja 2000.

Porečko-pulski biskup
Ivan Milovan
predsjednik