Održan 46. međunarodni simpozij profesora teologije i filozofije

Simpozij je organizirao Katolički bogoslovni fakultet Sveučilišta u Zagrebu, uz suorganizaciju katoličkih bogoslovnih fakulteta u Grazu, Ljubljani, Sarajevu i Đakovu.

Tema susreta bila je „Talking About God Today. Perspectives of Religious Language in Contemporary Theology and Philosophy“ (Govor o Bogu danas. Perspektive religioznog jezika u suvremenoj teologiji i filozofiji).

Nastupilo je 13 izlagača. Od strane organizatora pozvani su izlagači: prof. dr. Branko Klun s KBF-a Sveučilišta u Ljubljani te prof. dr. Stjepan Kušar s Hrvatskoga katoličkog sveučilišta u Zagrebu. Iz Sarajeva su nastupili izv. prof. dr. Mario Bernadić s Katoličkog bogoslovnog fakulteta Sveučilišta u Sarajevu te prof. dr. Josip Jozić s Franjevačke teologije.

Organizatori su temu simpozija sržno pokušali predstaviti ukazavši na to da je „od samog početka kršćanstva, jedan od središnjih problema teološke i filozofske misli nedvojbeno je bio problem religijskog jezika: kako adekvatno govoriti o Bogu? Najraniji uvidi čovječanstva o susretu sa Svetim, koji sami po sebi izražavaju ‚fascinans et tremendum‘, kulminirali su različitim diskursima, idejama, pisanim svjedočanstvima, vjerskim izjavama i sustavima o Svetom, Apsolutnom, Transcendentnom i Bogu. Kako je to točno na općoj (religijskoj) razini, još je točnije kada razmišljamo o mogućnostima izražavanja i govora o Bogu iz judeokršćanske perspektive. Počevši od najranijih spoznaja o tome kako Sveto pismo predstavlja Božji govor u liku ljudskog govora, susreta vjere, kerigme i grčke filozofije kao temeljnih polazišta teologije, preko negativne teologije crkvenih otaca, analognog govora srednjovjekovnih filozofa i teologa te polemike oko pitanja univerzalija, sve do suvremenih problema verifikacije i falsifikacije, Wittgensteinovih jezičnih igara, hermeneutičke filozofije, lingvističkog obrata u filozofiji, narativne teologije, strukturalizma i poststrukturalizma, pitanja uvjeta koji dopuštaju mogućnost govora o Bogu pokazuje se kao trajno pitanje kršćanske teologije i filozofije. U suvremenim promišljanjima ideje o Bogu i s njom povezanog diskursa, psihologija i pitanje ljudske svijesti sve više zauzimaju mjesto u filozofskim i teološkim raspravama.“

Ove godine su na simpozij po prvi put bili pozvani i profesori psihologije, s tendencijom da ubuduće trajno preraste u Međunarodni simpozij profesora teologije, filozofije i psihologije.