Sudjelovali su i umirovljeni vrhbosanski nadbiskup kardinal Vinko Puljić kao i ostala tri člana Biskupske konferencije BiH, zatim ministar Franjevačke provincije Svetoga Križa – Bosne Srebrene i delegat ministra Hercegovačke franjevačke provincije, generalni vikari, članovi Vijeća za kler BK BiH i 25 od 28 dekana koliko ih ukupno ima u 29 dekanata u sve četiri biskupije u Bosni i Hercegovini: Banjolučkoj, Mostarskoj-duvanjskoj, Trebinjsko-mrkanskoj i Vrhbosanskoj nadbiskupiji.

Generalni vikar Vrhbosanske nadbiskupije mons. Slađan Ćosić održao je izlaganja na temelju Naputka Kongregacije za kler: „Pastoralno obraćenje župne zajednice u službi evangelizacijskog poslanja Crkve“.

Kazao je da je Naputak, s jedne strane „ekleziološko promišljanje Drugoga vatikanskog sabora“ o Crkvi kao zajedništvu i o Crkvi kao služiteljici čovjeku i svijetu koje je papa Franjo aktualizirao u slici Crkve izlaska, misionarske Crkve, Crkve otvorenih vrata i samaritanske Crkve, i s druge strane, „značajne društvene i kulturne promjene koje su se zbile posljednjih desetljeća“ i koje su utjecale na to da se moguća rješenja problemâ i pitanjâ ekleziološke i pastoralne naravi traže u duhu i u okviru onoga što je definirano i prihvaćeno kao općecrkveni i kanonski stav.

Kazao je da, prema Naputku, „župa nije neka prolazna struktura“ nego pastoralni i evangelizacijski izbor Crkve od početka te da ne postoji institucija koja bolje od župe jamči prisutnost Crkve u svijetu pa „i dalje ostaje neophodna institucija za susret i živi odnos s Kristom i s našom braćom i sestrama u vjeri“.

Istaknuo je da Naputak govori o potrebi duboke pastoralne promjene i obnove župnog pastorala u misijskom smislu i većeg nastojanja župne zajednice da ponovno samu sebe otkrije „kao temeljno mjesto evanđeoskoga navještaja“.

Spomenuo je da Naputak govori i o pozitivnim učincima pastoralnog obraćenja da bi župne zajednice postale središta susreta s Kristom i pogodno mjesto za zajedništvo te odgajale svoje članove za evangelizacijsku službu.

Naputak poziva i na obraćenje strukturâ odnosno na traženje najprikladnijeg prostora zajedništva i sudjelovanja u evangelizaciji svih sastavnica Božjega naroda. Zaključio je da taj dokument može biti od mnogovrsne koristi za pastoralno, evangelizacijsko i misijsko djelovanje, suradnju i zajedništvo.

Tijekom diskusije istaknuta je potreba trajnog obraćenja i otvorenosti svećenika u pastoralu za zajedništvo umjesto individualizma koji sve više prevladava na mnogim razinama. Rečeno je da pastoral nije prvotno organiziranje raznih događanja nego svjedočenje evanđelja u svakodnevnom životu. Bilo je riječi i o poteškoćama s kojima se susreću svećenici na župama s malim brojem vjernika, a takva je većina župa u sjevernom dijelu BiH koje su prije progona i izbjeglištva u nedavnom ratu i poraću bile brojne i pastoralno vrlo aktivne. Iznesena su i razmišljanja o iznalaženju najboljeg načina pastorizacije takvih župa vodeći računa o tim malobrojnim župnim zajednicama, ali i o svećenicima koji za njih pastoralno skrbe.

Pojedini župnici, koji su djelovali u župama s malim brojem vjernika, iznijeli su i svoja pozitivna iskustva ističući da su brojni prognani vjernici ostali povezani sa župom svoga rođenja što je posebno vidljivo u posljednje vrijeme kada su smanjene ili ukinute mjere uvedene zbog pandemije koronavirusne bolesti.

Istaknuta je potreba da mjesne Crkve u BiH nauče i prihvate ono što je pozitivno u mjesnim Crkvama u zapadnim zemljama, ali i ono što je dobro u zemljama Afrike posebno kada je riječ o trajnom obraćenju pastoralnih djelatnika i izgradnji međusobnog zajedništva.

Ukazano je i na prednosti pastoriziranja malobrojne župne zajednice zbog poznavanja potreba svih članova zajednice kao i evangelizacijskog poslanja u župama gdje katolici kao manje brojni žive s drugima i drugačijima. Izneseni su i primjeri uspješnog angažiranja vjernika laika u životu župne zajednice kroz župna pastoralna vijeća i na druge načine.

Sudionici zasjedanja upoznati su s podatkom da je u Nedjelju solidarnosti u BiH, 20. ožujka 2022. u biskupijama u Bosni i Hercegovini prikupljena ukupna svota od 192 337.15 konvertibilnih maraka. Spomenuta svota bit će podijeljena na 99 župa u BiH s manje od 200 vjernika (Banjolučka biskupija ima 31, Mostarsko-duvanjska 4, Trebinjsko-mrkanska 5, a Vrhbosanska nadbiskupija 59).

Dekani su ukratko prikazali trenutno stanje u svojim dekanatima te su izvijestili o pokrenutim inicijativama na planu povezanosti između pojedinih dekanata nakon što su najvećim dijelom ukinuta ograničenja u vrijeme pandemije.

Na susretu je iznesen i osvrt na prošlogodišnji Međudekanski susret održan, 29. travnja 2021. na istom mjestu. Tom prigodom je profesor emeritus Katoličkog bogoslovnog fakulteta Univerziteta u Sarajevu mons. Mato Zovkić, u Godini Božje Riječi koja je na području BK BiH završena, 30. rujna 2021., održao predavanje pod naslovom: „Svjedoci riječi Božje po uzoru na sv. Jeronima“.

Tom prigodom su također upoznati da je u Nedjelju solidarnosti, 7. ožujka 2021. u svim biskupijama u Bosni i Hercegovini prikupljena ukupna svota od 178344.95 konvertibilnih maraka te je podijeljena na 97 župa s manje od 200 vjernika u svim biskupijama.

Na kraju zasjedanja biskupi su još jednom pozvali sve svećenike u BiH ili podrijetlom iz BiH, te potaknuli dekane da podsjete i potaknu braću svećenike u svojim dekanatima, da sudjeluju na Petom susretu svećenika u Bosni i Hercegovini koji će se održati u srijedu, 1. lipnja 2022. u samostanskoj crkvi i prostorijama Franjevačkog samostana sv. Petra i Pavla na Gorici u Livnu s početkom u 10 sati.

U okviru Međudekanskog susreta svi okupljeni biskupi i svećenici zajedno sa sjemenišnim odgojiteljima i svećenicima susjednih župa, u sjemenišnoj crkvi sv. Alojzija Gonzage slavili su svetu misu na kojoj su sudjelovali brojni štovatelji časnog sluge Božjega Petra Barbarića. Euharistijsko slavlje je predvodio nadbiskup Vukšić, a prigodnu propovijed uputio je mostarsko-duvanjski biskup i trebinjsko-mrkanski apostolski upravitelj Petar Palić.

Uprava i cijela sjemenišna zajednica na čelu s rektorom preč. Željkom Marićem bili su brižni domaćini tog kao i svih ranijih međudekanskih susreta.