Prigodno tematsko predavanje „Woke kultura–novi izazov kršćanstvu“ održao je duhovnik Biskupijskog misijskog sjemeništa „Redemptoris Mater“ u Puli vlč. Josip Kolega.

Okupljene je na početku pozdravio vlč. Maksimilijan Buždon, dao je potrebne servisne informacije te je pozvao da se susret započne molitvom. Uslijedilo je predavanje vlč. Kolege.

„Woke kultura je izazov za kršćanstvo. Riječ je o kulturi koju živimo u zadnjih pet godina, a koja dolazi od engleske riječi, glagola to wake, što znači probuditi se. Woke bi bio prošli oblik toga glagola. Izraz je nastao četrdesetih godina prošlog stoljeća kod Afroamerikanaca i odnosi se na osviještenost i pozorno praćenje problema socijalne pravde“, pojasnio je predavač na početku.

„Kasnije taj termin polako raste kroz kroz seksualnu revoluciju i Frankfurtsku školu. 2013. godine pojavio se pokret Black Lives Matter. Značenje Woke se u to vrijeme proširilo dalje, dijelom i utjecajem društvenih mreža i dobiva nova značenja. U posljednje vrijeme Woke se koristi kao skraćenica za promoviranje mnoštva liberalnih ideja: rodne ideologije, LGBT plus agende, borbe protiv klimatskih promjena, feminizma, imigracije i zaštite manjina. Woke ideje su u Americi dobile snažan zamah nakon ubojstva Afroamerikanca Georgea Floyda od strane američke policije 2020. nakon čega su uslijedili masovni prosvjedi diljem SAD-a. Primjeri Woke ideja su takozvana Castle culture, tj. ukidanje kipova povijesnih ličnosti, zbog njihove stvarne ili izmišljene potpore robovlasništvo ili rasnoj diskriminaciji. Bijes prosvjednika bio upućen i protiv kršćanskih simbola, tako su uništavani kipovi Isusa Krista i Djevice Marije. Radi se o svojevrsnom kulturnom marksizmu, o čemu su otvoreno govorili neki članovi pokreta Black Lives Matter“, istaknuo je vlč. Kolega.

„Cilj Woke kulture je obezvrijediti filozofske ideje na kojima je nastao zapadni svijet, od Homera do Shakespearea“istaknuo je vlč. Kolega, te je nastavio „čak Homeru zamjeraju da je bio mizoginist i da je promovirao robovlasništvo, a Shakespeareu prigovaraju da je poticao određeni oblik antisemitizma i također imao diskriminatorni odnos prema ženama. Francuski filozof Rene Girard kaže da se iskorištava status povijesnih žrtava kako bi se stvorila žrtvoslovna ideologija koja će izgraditi posve novu zapadnu civilizaciju. Radi se o paradoksu, iako je kršćanstvo u povijesti afirmiralo žrtve, sada se stvara nova post kršćanska, neo poganska ideologija koja je preuzela brigu za žrtve kako bi izbacila utjecaj kršćanstva i stvorila novo progresivističko društvo u kojem kršćanske norme neće biti više prihvatljive“, dodao je.

„U konačnici, vidljivo je da se pod plaštom zaštite manjinskih zajednica krije revolucionarni zanos koji želi malo po malo temeljito preoblikovati društvo, želi se stvoriti neki novi zapadni svijet koji se ne bi temeljio na tradicionalnim kršćanskim vrijednostima, nego na vrijednostima hedonizma, zabave, temeljite podjele društva na sve moguće segmente, od nacije do rasne, do spolne preferencije. Zapadni svijet je odavno odbacio kršćanske temelje u politici, a sada se ide nekoliko koraka dalje i želi se potpuno izbaciti kršćanske poglede kroz Woke ideje. Wokeizam popularizacija kritičke teorije koja je usmjerena na kritiku i promjenu društva u cjelini, primjenom znanja iz društvenih i humanističkih znanosti, kako bi se razotkrile strukture moći, za razliku od tradicionalne teorije sociologije koja želi samo razumjeti i objasniti sociologiju.“

U nastavku je pojasnio pet osnovnih značajki i kritika Wokeizma ili Woke ideologije. „Prva značajka kritičke teorije, odnosno marksističke teorije koja prelazi u Wokeizam je radikalizacija modernog shvaćanja sebe.

„Dakle, tu dolazi Rene Descartes koji je rekao ‘Mislim, dakle, jesam.’, objektivno se povlači pred subjektivnim prosuđivanjem i sada cogito, ja mislim, dominira.  Tako da ono što je vrlo važno je da nastaje radikalna uloga ja, mojega ja. Descartes razlikuje ono što naziva res extensa, protežno biće i  res cogitantes, mislena bića, tako da nastaje razlika između duše i tijela. Tu nastaje kaos. Immanuel Kant govori o apriornim strukturama uma, tako da ja više ne ovisim o onome što je izvana, nego ja stvaram. Ja stvaram svijet jer u meni su apriorne strukture vremena, prostora, identiteta i supstancije koje onda prenosim na svijet. Ja postajem centar svega“, naglasio je.

Potom se okupljenima obratio biskup Štironja. Pozdravio je nazočne članove Ordinarijata, prisutne vjeroučitelje, zahvalio im za sudjelovanje na Katehetskom danu, kao i za odgovoran pristup vjeronaučnom mandatu i misiji koju im Crkva daje.

Naglasio je važnost svjedočanstva života te ih pozvao da budno i odgovorno, uz molitvu i predanje volji Božjoj, svjedoče svoju vjeru, da „idu i rod donose”.

Za primjer i nadahnuće im je stavio svjedočanstvo života sv. Ivana Krstitelja, čiji se blagdan toga dana slavio i koji nije sam bio preteča Isusov u riječi i propovijedanju nego i u darivanju života.

„Nije samo najavljivao „Evo jaganjca Božjega, koji oduzima grijehe svijeta” nego je i krv svoju prolio za Ime Jaganjčevo. Tako je do kraja ostao vjeran vrijednostima koje je prepoznao i sam Herod u svečevu životu, a to su pravednost i svetost. Stati životom iza Istine, koja je Isus, traži se i od nas danas koji trebamo govoriti istinu i braniti istinu u svijetu u kojemu je istina relativizirana a moć stavljena kao glavni životni cilj“, poručio je biskup Štironja.

Uslijedila je podjela Kanonskih mandata za novu školsku godinu.