Skup je počeo molitvom i uvođenjem u temu „Važnost jezika i autentične komunikacije u prenošenju iskustva vjere djeci rane i predškolske dobi“, koju je kratko predstavila predstojnica Katehetskog ureda dr. sc. Teuta Rezo, naglasivši kako je razgovor najkorisnija i najprirodnija vježba čovjekovog duha od najranije dobi. Djeci je potrebna neposredna komunikacije i obraćanja bliskih osoba u ozračju topline i lakoće dijaloga koji im omogućuje cjeloviti razvoj njihova bića.

Prvo predavanje održala je prof. hrvatskog jezika i književnosti i dipl. knjižničarka s. Marija Stela Filipović s temom „Riječi tvoje srce slade. O riječima i djeci“. Naglasila je kako riječi književnosti oblikuju djecu kroz glasno zajedničko recitiranje i koliko je važno njegovati ljubav prema pjesmi, poeziji u radu s djecom od najranije dobi, učeći ih „pjesnički obitavati“ (Friedrich Hölderlin). Danas kada je kultura knjige u krizi i kada prevladava kultura slike, valja nam stvarati odgojno ozračje ispunjeno pjesničkim riječima gdje važnu ulogu ima visina, jačina i boja glasa i sva ta obilježja utječu na djecu. Predavačica je citirala pedagoginju Mariju Montessori koja je isticala kako Sveto pismo ima prevažnu ulogu u odgoju djece. Poručila je odgojiteljicama kako je uvjet za biti roditelj, odgajatelj, učitelj upravo djetinja duša, oblikovana riječima koje srce slade, a to su riječi Svetoga pisma.

Drugo predavanje s temom „Cjeloviti i neposredni navještaj Riječi djeci rane i predškolske dobi“ predstavila je s. Jelica Đuzel, dipl. kateheta specijalist. Istaknula je životnost Božje riječi za sve uzraste, ali i navela neke posebnosti djece rane i predškolske dobi jer djeca posjeduju posebne religiozne sposobnosti i potencijale, te pokazuju čežnju i glad za poznavanjem Boga. Božja riječ, prema riječima s. Jelice, uistinu odgovara vitalnoj potrebi djeteta za ljubavlju, odnosom i ono je najkvalitetnija hrana za njegov religiozni glas. Iz 25-godišnjeg iskustva rada s djecom, pozivajući se na istraživanja Sofie Cavalletti, iznijela je kriterije odabira svetopisamskih tekstova za djecu, a to su primjerenost stupnju razvoja djeteta, lakoća usvajanja teološkog tumačenja, mogućnost interpretacije kroz likovni izričaj, izravnost uvođenja u tajnu Kristove osobe i njegova odnosa s nama te čežnja i poniznost u odnosu na Božju riječ. Predavačica je istaknula kako je kerigma temelj navještaja Božje riječi i djeci, jer ne moralizira niti poučava u prvom redu, nego je u pitanju susret s Bogom koji ih potiče na razmišljanje i djelovanje. „Sveto pismo djeci se ne čita, već ga se naviješta u obrednom kontekstu koji sudionicima poručuje da je ono što je naviješteno na svečan način Riječ koja nadilazi svaku drugu riječ“, naglasila je s. Jelica.

U pedagoškoj radionici koju je vodio vjeroučitelj i odgojitelj u vjeri Marko Kapular pod nazivom „Božja riječ iz perspektive djetetovog slušanja i doživljavanja“ bilo je govora o stupnjevitosti liturgije u kojoj prvenstvo pripada štovanju Presvetog Trojstva, zatim Blaženoj Djevici Mariji i na koncu štovanju svetaca. Tako s obzirom na čašćenje Blažene Djevice Marije, tijekom povijesti Crkve u današnjem kalendaru imamo tri marijanske svetkovine, dva blagdana, četiri obvezatna spomendana i četiri neobvezatna spomendana.

U drugom dijelu kroz meditaciju razmatran je biblijski tekst Marijin pohod Elizabeti (Lk 1,39-56).

U trećem dijelu na temelju pročitanog biblijskog teksta odgojiteljice u vjeri analizirale su koji bi opseg biblijskog teksta bio prihvatljiv dobnoj skupini djece od 2,5 do 4 godine i dobnoj skupini od 4 do 6 godina. Kraj radionice donio je praktični prikaz Marijinog pohoda Elizabeti gdje su sudionici mogli vidjeti i doživjeti kako se naviješta Božja riječ djeci rane i predškolske dobi.

Poetsku radionicu „Pet minuta prije zime“ vodila je prof. hrvatskog jezika i književnosti i njemačkog jezika i knjiženosti Nikolina Maletić. Cilj je bio otkriti neke od puteva kojim jezik i književnost otvaraju mogućnosti za autentično izražavanje pojedinca, kojim književnost postaje most prema svijetu, drugome i drukčijemu, ali i samome sebi, put koji omogućuje produbljivanje spoznaje, stjecanje iskustva, prepoznavanje, ulazak u tišinu kao temeljni preduvjet poniranja u istinu i lakše izražavanje vlastite autentičnosti. Radionica je ponudila razgovor o svemu navedenom, asocijativne igre riječima, susret s pjesmama Davora Ivankovca, Dobriše Cesarića i Danijela Dragojevića, vježbe pisanja/pripovijedanja Čarobni ključ i Susret s neugodnim riječima.

Skup je završio pjesmom kao dvostrukom molitvom, izvijestio je Katehetski ured Đakovačko-osječke nadbiskupije.