Okupljene je pozdravio prof. dr. sc. Pero Aračić, upravitelj Zavoda HAZU za znanstveni i umjetnički rad u Đakovu, izražavajući dobrodošlicu đakovačko-osječkom nadbiskupu mons. dr. Đuri Hraniću, akademiku Josipu Bratuliću, voditelju Zavoda HAZU u Đakovu, zamjeniku đakovačkog gradonačelnika Robertu Francemu, svim predavačima, predstavnicima Općine Viškovci i ostalima.

Pozdravljajući okupljene, nadbiskup Hranić podsjetio je kako Ivan Tišov pripada krugu najuglednijih i najboljih hrvatskih slikara koji su djelovali na kraju 19. i početkom 20. st., iznimne kvalitete i veoma bogate ostavštine, širokoga opusa, bez obzira na činjenicu da je ostao pomalo u sjeni drugih velikih majstora svoga vremena. „Radujem se što je više uglednih institucija na čelu sa Zavodom HAZU u Đakovu udružilo svoje snage i što ova naša sredina iz koje je Tišov potekao na dostojan i zapažen način obilježava 150. obljetnicu njegova rođenja“, rekao je nadbiskup Hranić.

Podsjetio je ukratko na Tišovljev životopis i probleme s kojima se susretao u radu te dodao: „Iako na svim razinama žanjemo plodove sekularizacije, ipak nam sloboda demokratskog društva i ambijenta omogućuje da objektivnije, s vremenskim odmakom vrednujemo vlastitu kulturnu baštinu te da objektivnije valoriziramo stvaralaštvo istaknutih sinova naše drage Slavonije i svoga hrvatskog naroda. Izričem zahvalnost pokretačima ideje i svima koji su 150. obljetnicu rođenja prepoznali i podržali kao poticaj da vrednujemo i afirmiramo Tišova kao slikara i umjetnika te njegovu bogatu umjetničku i kulturnu baštinu koja nam je ostavljena u naslijeđe“.

Potom je okupljene pozdravio Robert Francem, zamjenik gradonačelnika Grada Đakova. „Spomenuta je hrabrost umjetnosti i znanosti da opstane u težim vremenima. Trenutak je kada se znanost i umjetnost nalaze u težem položaju u odnosu na ostale društvene grane koje uvijek nailaze na razumijevanje zajednice i traže potporu. Ono što im u ovom trenutku treba je način okupljanja zainteresiranih dionika, kao što je i ovaj znanstveni skup. Mora se raditi na tome da kultura i umjetnost djeluju, funkcioniraju, oplođuju se i prenose, a upravo Tišov primjer pokazuje da on pri tom nije bio indiferentan“, rekao je Francem.

Akademik Josip Bratulić, voditelj Zavoda HAZU u Đakovu, istaknuo je kako vremena nisu radosna poput ove prigode, „ali svaki skup o književnosti, svaki skup o ljudima koji su stvarali na razini jezika doista je blagdan hrvatske riječi, pa tako i ovaj današnji skup“. Izrazio je kako se iz više razloga raduje što je u Đakovu – osim što ga uz Slavoniju i Đakovo vežu mnoge uspomene, osjeća i određenu dužnost prema Gradu i kulturi koja je ovdje trajala, poticala, rasijala se u hrvatski narod na uspješan način. Ovom prigodom darivao je Knjižnicu dvjema knjigama: vrlo rijetkom primjerkom knjige Spomenica Hrvatskog pjevačkog društva „Sklad“ – „Preradović“ u Đakovu 1863. – 1939. te jednom od svojih prvih knjiga Slavonske književnopovijesne teme. „Manje se govori o Ivanu Tišovu kao čovjeku koji se brinuo o knjigama, koji je grafički uređivao knjige, a to je posao koji tek slijedi. Mnogo toga prolazi, gubi vrijednost, zaboravlja se, ali knjige ostaju kao svjedočanstvo o onome što se događalo onima koji će to prepoznati kao dobar put kroz prošlost. Mnogo toga moramo naučiti o prošlosti, ali nama je raditi na boljoj i sretnijoj budućnosti“, zaključio je svoj govor akademik Bratulić.

Uslijedio je prvi dio predavanja. Dr. sc. Irena Kraševac, znanstvena savjetnica Instituta za povijest umjetnosti u Zagrebu izlagala je na temu „Rad Ivana Tišova u Obrtnoj školi i njegove supruge Terezije Neuhäusler u Ženskoj tkalačkoj školi u Zagrebu“. S obzirom da je bračni par Tišov svojim pedagoškim djelovanjem obilježio važno razdoblje umjetničkog školstva u Zagrebu na prijelazu iz 19. u 20. stoljeće, svojim je izlaganjem nastojala rasvijetliti njihov umjetnički put na temelju podataka iz arhivskog gradiva koje se nalazi u fondovima Hrvatskoga državnog arhiva (Hrvatsko društvo likovnih umjetnika i Državna središnja obrtna škola).

„Slika Pejzaž Ivana Tišova u svjetlu recentnih istraživanja“ naslov je izlaganja dr. sc. Daniela Zeca, višeg kustosa Muzeja likovnih umjetnosti Osijek, koji je iznio rezultate recentnih istraživanja slike Pejzaž, na kojoj su pri konzervatorskim i restauratorskim radovima otkriveni do sada posve nepoznati dijelovi kompozicije koji su bili prekriveni preslikom.

Dr. sc. Jasminka Najcer Sabljak, docentica na Akademiji za umjetnost i kulturu Sveučilišta J. J. Strossmayera u Osijeku, govorila je o „Slavonskim motivima u djelima Ivana Tišova“. Podsjetila je kako su u djelima Ivana Tišova, jednog od najznačajnijih slikara hrvatske moderne, zastupljeni tipični slavonski pejzaži (ravnice, polja, močvare…) i likovi u tradicijskoj slavonskoj odjeći, koje interpretira novim likovnim jezikom simbolizma. Osobito se osvrnula na Tišovljeva dva rada velikog formata na kojima su zastupljeni tipični slavonski pejzaži, Slavonska idila te Pod javorom. Nijedna se od ovih slika zbog smještaja u zbirkama koje nisu dostupne javnosti do sada nisu mogle stručno obraditi i valorizirati unutar opusa Ivana Tišova.

Ivan Kokeza, doktorand na Odsjeku za povijest umjetnosti Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu izlagao je na temu „Historijsko slikarstvo u opusu Ivana Tišova“. Istaknuo je kako je Tišov unutar povijesti hrvatskoga historijskog slikarstva odigrao iznimno važnu ulogu. Tišovljev opus s polja historijskoga slikarstva okvirno se dijeli na dvije veće kronološke cjeline. U prvom razdoblju, u vrijeme Austro-Ugarske Monarhije, slikar se rijetko bavio povijesnom tematikom, dok u drugom razdoblju, nakon uspostavljanja Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca, slika više djela historijskog (premda prije svega kroničarskog) karaktera. U izlaganju je naglasak stavio na taj drugi dio stvaralaštva, napose na djela sačuvana na području Hrvatske – namijenjenima tamošnjim kulturnim i političkim institucijama.

Dr. sc. Petra Vugrinec, viša kustosica Galerije Klovićevi dvori u Zagrebu potom je govorila na temu „Ivan Tišov i simbolizam“. Detaljnim uvidom u Tišovljev slikarski opus, kao i detekcijom umjetnikovih djela sačuvanih u reprodukcijama, evidentirani su reprezentativni primjeri motivskih iskoraka u simbolizam, stoji u sažetku izlaganja dr. sc. Vugrinec. Generirajući slikarsku čistoću iz tradicije slikarstva nazarenaca, što će se posebno očitovati u djelima sakralne tematike, Tišov će motivsku okosnicu za svoje alegorije često tražiti u umjetnosti Deutschrömera i njemačkih simbolista, posebice Arnolda Böcklina i Hansa von Maréesa – istaknuto je u izlaganju, tijekom kojeg je dr. Vugrinec nastojala upozoriti na dosad neuočene potencijale ovoga slikara kao umjetnika vezanog za introspektivni pravac poput simbolizma.

Posljednje izlaganje održao je dr. sc. Dragan Damjanović, red. prof. Odsjeka za povijest umjetnosti Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, a tema je bila „Državne narudžbe u opusu Ivana Tišova – radovi za sakralne i javne građevine“. Ključan segment opusa slikara Ivana Tišova čine radovi izvedeni pod pokroviteljstvom Odjela za bogoštovlje i nastavu hrvatske Zemaljske vlade. Malo je koji hrvatski umjetnik toga doba uspio realizirati toliko velik broj javnih narudžbi, a to mu je na prvom mjestu omogućila okolnost da je bio učenik Obrtne škole i stipendist vlade koja mu je omogućila školovanje u Beču i Münchenu, kao i bliski odnos s prvim hrvatskim povjesničarem umjetnosti Isom Kršnjavim. Manje je poznat njegov sakralni opus, iako je kudikamo veći u usporedbi s opusom vezanim za javne zgrade. Ovim izlaganjem, oslanjanjem na spise Zemaljske vlade u Zagrebu, izlagač je nastojao u osnovnim crtama rekonstruirati Tišovljev rad za hrvatska tijela vlasti te dati osnovne podatke o njegovu stilskom pristupu.

Program obilježavanja 150. obljetnice rođenja Ivana Tišova započeo je 7. veljače u Viškovcima, otkrivanjem slikarove biste ispred župne crkve sv. Mateja, autora Marijana Sušca. Uslijedilo je potom otvaranje izložbe djela Ivana Tišova i predavanje mr. Borislava Bijelića, ravnatelja Muzeja Đakovštine u Sportskom centru u Viškovcima. Nastavak obilježavanja označila je izložba „Ivan Tišov 1870.-2020.”, otvorena u Muzeju Đakovštine 9. listopada te dan kasnije i u Spomen-muzeju biskupa J. J. Strossmayera. Na izložbama su predstavljene slike I. Tišova uglavnom sakralne tematike. Iz tiska izlazi i Knjiga sažetaka svih izlaganja sa znanstvenog skupa održanog 16. listopada, koju su priredili prof. dr. sc. Pero Aračić i prof. dr. sc. Dragan Damjanović.