Održana Akademija povodom proslave 700. obljetnice Bratovštine sv. Ivana Krstitelja - Vrbničkih kapara

Župnik vrbničke župe Uznesenja Blažene Djevice Marije i dekan dekanata Vrbnik mons. Ivan Brnić ml. istaknuo je kako kapari imaju prepoznatljivu bijelu odjeću grubog platna s oznakom crvenog križa i prate pokojnika na njegovo posljednje ovozemno putovanje. „To je ono što svi vide”, rekao je mons. Brnić i naglasio da postoji ono što mnogi ne vide: „A to je da kapari mole za duše naših pokojnika. Vrijednost toga je za nas vjernike neprocjenjiva. Kod ispraćaja pokojnika moraju napustiti svoj posao i biti na raspolaganju kad je potrebno, a za ovo drugo – moraju odvojiti dio svog vremena i moliti.” Vrbnički župnik i dekan rekao je kako kapari čine nešto uistinu značajno i to već 700 godina.

O značenju kapara danas i kroz povijest, ali i o budućnosti Bratovštine govorio je omišaljski župnik i dekan vlč. dr. sc. Anton Bozanić, koji je istaknuo da su kapari jedna od najstarijih bratovština na otoku Krku, ali i jedna od rijetko sačuvanih i aktivnih bratovština na širem hrvatskom području. „Koliko mi je poznato jedina starija bratovština koja traje je Bratovština Svih svetih i dobre smrti u Korčuli, a osnovana je 1301., samo dvadeset i dvije godine je starija”, naglasio je vlč. Bozanić.

„Povijesno nas pamćenje uči da su u krčkoj biskupiji, a posebno u vrbničkoj župi, bratovštine bile brojne i imale vrlo važnu ulogu ne samo na vjerskom i crkvenom nego i na društvenom, kulturnom i materijalnom polju. Ostavile su vidljive i nevidljive materijalne tragove u graditeljstvu, kulturi, duhovnosti, vjerskoj praksi, pobožnosti i pjevanju”, naglasio je omišaljski župnik i dekan.

Vlč. Bozanić je rekao da su bratovštine nastajale i članovi su im se pridruživali jer su one poticale njihov osobni vjerski rast i činile ih osjetljivima posebno za siromašne i potrebne. „Članovi bratovštine – kapari ostali su u svijesti ljudi po dobrovoljnom pružanju usluga mještanima u osjetljivim i bolnim trenucima prilikom rastajanja od dragih osoba na sprovodima”, podsjetio je vlč. Bozanić.

Kapari su u Vrbniku brinuli i za bolesnike, rekao je vlč. Bozanić i istaknuo kako su  imali i tzv. ubožnice gdje su smještali siromahe. Svo njihovo djelovanje proizlazilo je iz njihove duhovnosti, a ona se temeljila na molitvi, istaknuo je vlč. Bozanić. „Najprije liturgija, zajednička molitva te osobna molitva. Njihovo zajedništvo i njihova solidarnost koji su zaživjeli prije 700 godina nisu izgubili na vrijednosti ni danas u ovom vremenu. I treba učiniti sve da ono što ih je oduvijek povezivalo, da povezuje i danas. Dok god postoje ljudi koji su spremni uložiti u zajednicu svoje slobodno vrijeme i darove koje su primili do tada to mjesto i ta sredina raste i napreduje. A kapari su upravo to postigli i to svjedoče svojim životom već 700 godina”, rekao je vlč. Bozanić.

Sudionici akademije imali su priliku pogledati premijeru dokumentarnog filma Hrvatske radiotelevizije „Kapari” urednika i scenarista Joze Barišića. Jedan od sudionika filma, vrbnički sin, prof. dr. sc. vlč. Jerko Valković u razgovoru za Hrvatski katolički radio istaknuo je kako nas ova obljetnica vraća u 1323. kada je vrbnički župnik Damjan osnovao Bratovštinu sv. Ivana Krstitelja jer je vezana uz istoimenu crkvu.

„U ono vrijeme je svaka bratovština imala svoju crkvu ili svoga zaštitnika, a to je bilo mjesto uz koje su se okupljali, odnosno mjesto uz koje je bio vezan kult. Ono što karakterizira svaku bratovštinu su dvije stvarnosti: s jedne strane djelovanje Bratovštine unutar liturgijskog života određene župne zajednice. Kad govorimo o kaparima, treba reći da oni danas aktivno djeluju u životu župe Vrbnik, osobito prepoznatljivo u procesiji Velikog petka. Oni tada pjevaju starohrvatski crkveni napjev Pojubicu i Božji plač. To su napjevi koji u jednom dijaloškom obliku govore o životu Isusa Krista”, rekao je vlč. Valković, dodavši kako su napjevi draga molitva ne samo kaparima nego čitavoj župnoj zajednici.

„Druga dimenzija koja je bila jako prisutna i značajna kod kapara jest izgradnja zajedništva, međusobno povezivanje”, rekao je vlč. Valković. „Kapari koji se međusobno nazivaju ‘bratja’ tvore jedno zajedništvo. I to se zajedništvo manifestiralo na sasvim konkretan način kroz njihov dragovoljni rad. Ono što bismo danas nazvali volontarijatom, to je u srednjem vijeku bilo djelovanje kapara, odnosno djelovanje bratovština. Njihovo je djelovanje bilo intenzivno, posebno pomaganje siromašnima, čak su i brinuli oko hospicija koji su postojali u ono vrijeme”, podsjetio je vlč. Valković.

Istaknuo je kako se i sam kao dijete sjeća kako bi, kad bi netko preminuo, kapari od kuće do crkve, a kasnije od crkve do groblja nosili tijelo pokojnika. Također su molili za pokojnika i nakon samog pogreba, rekao je vlč. Valković. Objasnio je i kako su kapari dobili ime: „Nose jedno posebno odijelo koje se zove ‘kapa’ i po tome su nazvani kapari”.

Vrhunac proslave bit će u nedjelju, 29. listopada u 10:30, kada svečanu misu predvodi zagrebački nadbiskup u miru kardinal Josip Bozanić, a slavlje započinje okupljanjem ispred crkve sv. Ivana Krstitelja i procesijom prema župnoj crkvi. Misno slavlje prenosit će uživo Hrvatski katolički radio.