Sudjelovalo je 18 od 30 članova vijeća. Nakon uvodne molitve i nadbiskupova pozdrava bilježnik vijeća glasnogovornik Vrhbosanske nadbiskupije vlč. Dražen Kustura, pročitao je zapisnik od prethodne sjednice održane 8. listopada 2024. koji je zatim usvojen.

Nakon toga moderiranje sjednicom preuzeo je tajnik vijeća i kancelar Vrhbosanske nadbiskupije preč. Mladen Kalfić. On je najavio profesora Svetog pisma na Katoličkom bogoslovnom fakultetu Univerziteta u Sarajevu vlč. Dubravka Turaliju koji je održao izlaganje „Pavao Timoteju: ‘Iz tuzlanskih solana izvlačiš savski pijesak pa se čudiš što ne veže’“. Objasnio je da je tema izabrana jer je odnos Petra i Timoteja najsličniji današnjem odnosu biskupa i svećenika. Dodao je kako je Timotej rodom iz Listre, a kako ga je Pavao postavio za starješinu u Efezu gdje su već postojale dvije zajednice: ivanovska (bitno eshatološka) i marijanska koja je otvoreno propovijedala evanđelje. U tom smislu, istaknuo je kako današnje župe u sebi imaju efešku dimenziju različitosti. Kroz odnos Pavla i Timoteja otvorio je teme koje se tiču i odnosa biskupa i svećenika među kojima: potrebe rješavanja problema i opasnosti skrivanja istih pod tepihom, pitanje moralnosti i javnog djelovanja te odvažnosti na promjene.

Predavanje je poslužilo kao temelj za raspravu u kojoj su članovi vijeća mogli iznijeti svoje komentare i prijedloge.

Sljedeću točku dnevnog reda pod nazivom „Implementacija crkvenopravnih i pastoralnih smjernica i odluka“ održao je sudski vikar Vrhbosanske nadbiskupije fra Šimo Ivelj. U izlaganju se osvrnuo na zaključke s prethodnih Arhiđakonatskih susreta te je govorio o provedbi samih smjernica, ali i poteškoćama u kojima je primjetno da se one ne provode. Pri tome je od članova Vijeća zatražio prijedloge u načinu same objave smjernica te obveznosti njihova provođenja u svrhu ujednačavanja prakse na razini nadbiskupije.

Pred kraj susreta vlč. Kustura predočio je nazočnima radnu verziju Pastoralnog kalendara za 2026. Susret je zaključen molitvom i zajedničkim druženjem, izvijestila je Vrhbosanska nadbiskupija.