O filozofskim i fizikalnim pitanjima mjerenja te o mjeri odnosno umjerenosti u ljudskom zdravlju, ponašanju i stvaranju, govorili su profesori sa sedam fakulteta iz četiri države. Fizičari, medicinari, povjesničari, teolozi i filozofi dali su svoj pogled na pitanje prave mjere i problematiku mjerenja koja je na razne načine prisutna u svim ljudskim društvima.

U predavanjima su promišljali o umjerenost u etici i moralu, mjeri dobrog života, kulturološkim uvjetovanjima „prave mjere“, mjeri, mjerenju i modelima u znanosti i humanističko-društvenim disciplinama, problemu apsolutne preciznosti, (ne)mogućnosti mjerenja prostora i vremena, mjerenju u medicinskim istraživanjima te pravoj mjeri u odnosu umjetne inteligencije i čovjeka.

U ime organizatora ovoga sedmog interdisciplinarnog susreta znanstvenika, dr. Saša Horvat podsjetio da u organizaciji od samih početaka sudjeluju Teologija u Rijeci, Fakultet zdravstvenih studija, sveučilišta u Rijeci te Katedra filozofije Sveučilišta Nikola Kopernik u Torunu, a održavanje pomažu Riječka nadbiskupija i Primorsko-goranska županija. „Mjera i mjerenje pojmovi su koji oblikuju gotovo sve sfere ljudske djelatnosti. Pronalaženje prave mjere kroz vlastite čine i mišljenje jedno je od drevnih zadaća ljudskog nastojanja“, rekao je dr. Horvat.

Na otvorenju simpozija predavačima i okupljenima obratio se generalni vikar Riječke nadbiskupije Mario Tomljanović, prenijevši riječi potpore riječkog nadbiskupa Mate Uzinića. „Bitno je danas govoriti o ravnoteži, o umjerenosti, jer mjera je ono što današnjem svijetu nedostaje. Potrebna nam je mjera, i to mjera za drugoga da prestanemo biti ugledani u sami sebe. Moramo proširiti svoje obzore, a upravo na to nas poziva ovaj simpozij i Riječki znanstveni mostovi. Želim da budu blagoslov za znanstvenike i studente, ali i poticaj svima da radimo na sebi i na dobro društva“, rekao je preč. Tomljanović.

Na seminaru je sudjelovao i umirovljeni riječki nadbiskup Ivan Devčić koji je od samih početaka poticao inicijativu za održavanje projekta Riječkih znanstvenih mostova. Sudionike su pozdravili i prodekan za znanost zagrebačkog Katoličkog bogoslovnog fakulteta Branko Murić, dekan Medicinskog fakulteta u Rijeci Goran Hauser, dekanica Fakulteta zdravstvenih studija Daniela Malnar i dekan Teološkog fakulteta iz Toruna Wojciech Cichosz te su potvrdili nužnost interdisciplinarnog dijaloga i pristupa znanosti kako bi se obuhvatila cjelovita slika svijeta i čovjeka. „Teologija i humanističke znanosti od prirodnih znanosti posuđuju pojam mjerenja kako bi mogle vrednovati svoje rezultate. Prirodne znanosti s druge strane mogu posuditi svijest za mjeru, posebno kad se pitaju dokle mogu ići“, rekao je prodekan Murić.

Prvo je predavanje održala Rajka Jurdana-Šepić s riječkog Fakulteta za fiziku ustvrdivši kako, iako je fizika utemeljena na mjerenju i mjerljivosti prirodnih pojava, teorije koje objašnjavaju iznimno velike ili male prostore mijenjaju tradicionalni pojam prostora i vremena te onemogućuju točnost mjerenja. Teorija relativnosti i kvantna mehanika dovode u pitanje našu mogućnost spoznaje stvarnosti.

Povjesničar Marko Medved s Medicinskog fakulteta naveo je nekoliko primjera mjera i mjerenja iz ranonovovjekovne povijesti Rijeke i Primorja. Oni ukazuju da je svaka kultura i zajednica imala neku temeljnu mjeru za udaljenost, težinu i volumen. Nazivlje se razlikovalo od mjesta do mjesta s obzirom na utjecaj drugih naroda i kultura, a razlikovala se i sama točnost mjere, ali ona je uvijek postojala.

Franjo Mijatović s Medicinskog fakulteta u Rijeci govorio je o umjerenosti koja je postala nepoželjna vrlina u suvremenom konzumerističkom društvu. Tijekom povijesti nije bilo tako, umjerenost je bila vrlina koja označava traženje ravnoteže između previše i premalo.

Saša Horvat s riječkog Medicinskog fakulteta govorio je o upotrebi umjetne inteligencije u medicini u potrazi za pravom mjerom odnosa ljudske i umjetne inteligencije. Zaključio je kako umjetna inteligencija može biti od velike pomoći u dijagnostici, ali se nikad ne smije dokinuti pravo liječnika da se ne složi s onim što mu kompjuter sugerira.

Anto Barišić s Katoličkog bogoslovnog fakulteta objasnio je temeljni postulat moralnosti Isusovim riječima: „Mjerom kojom mjerite vama će se zauzvrat mjeriti.“ Istaknuo je kako je teIsusove riječi potrebno promatrati u kontekstu Isusovih djela koja potvrđuju da će ljubav biti uzvraćena ljubavlju, ali zlo neće biti uzvraćeno zlom nego praštanjem. Iz Teološkog fakulteta u Ljubljani u Rijeku je stigao Vojko Strahovnik koji je govorio o svjesnoj i nesvjesnoj spoznaji koja opravdava odluke i vjerovanja. Prodekan zagrebačkog KBF-a Branko Murić govorio je o paradigmi i modelu, terminima koje je teologija preuzela iz prirodnih znanosti te je problematizirao njihovu upotrebu u teologiji.

Adam Jeszka javio se video-vezom iz Toruna, Meghan D. Page iz Pittsburgha, kao i Aleksandar Racz s riječkog Fakulteta zdravstvenih studija. Felix M. Wensveen s Medicinskog fakulteta govorio je o mjerenjima koja su pokazala kako povišena količina šećera u krvi negativno utječe na imunološki odgovor na virusnu infekciju. U ljudskom tijelu i u medicini potrebno je imati ravnotežu i „pravu mjeru“.