U propovijedi mons. Vidović protumačio je svetopisamske odlomke iz Djela apostolskih, Psalama i Evanđelja po Ivanu naglasivši da ona, nadahnuta Bogom i zapisana, odjekuju kroz sva vremena do naših dana. Budući da je ista riječ nadahnjivala i sv. Dujma, propovjednik se zapitao: „što li je biskup Dujam propovijedao svojoj zajednici u teškim okolnostima progona? Kako je on hrabrio i tješio one koji su bili povjereni njegovoj brizi, a nepravedno osuđivani, zatvarani i ubijani? Riječ Božja je trajna i nepromjenjiva, ali svako vrijeme ima svoje okolnosti. Dujmove okolnosti su bile progoni i glava u torbi. Naše vrijeme nosi okolnosti pandemije i epidemioloških mjera. Premda okolnosti doista u mnogočemu uvjetuju život pa i propovijedanje, ponekad su one samo alibi koji nam služi za nametanje svoje volje drugima“.

U nastavku propovijedi govorio je o Svetome pismu kao Božjem ljubavnome pismu upućeno svakome čovjeku. No Bog nije samo pisao i govorio, „već i neprestano činio i pokazivao djela ljubavi sve do smrti. Sveci mučenici, pa tako i naš sv. Duje, zapravo su svjedoci uzvraćene ljubavi. Pokazali su svoju ljubav Njemu do mjere smrti. To su martyri što znači mučenici, ali i svjedoci. U svakom vremenu prava ljubav će biti znak osporavan. Zato u svakom vremenu i imamo martyre: od Krista, pa Stjepana Prvomučenika i apostola, preko Dujma i Staša, Anastazije i Lucije, preko Arnira i Nikole Tavelića, preko Marije Goretti i Alojzija Stepinca do mučenika današnjice, mučenika 21. stoljeća“.

Podsjetio je da i naše suvremeno doba ima svoje mučenike, „da 340 milijuna kršćana živi na područjima progona i diskriminacije, svakog dana u svijetu je ubijeno 13 kršćana, 11 ih bude uhićeno ili zatvoreno, 4 oteto, a dnevno se napadne ili zatvori 12 crkvi i objekata u vlasništvu kršćana. I sve to, ne samo u zemljama s kršćanskom manjinom, već i u zemljama koje su većinski kršćanske ili se barem tako misli“.

Takve vijesti uznemiruju, pogađaju i zabrinjavaju, međutim, nastavio je mons. Vidović, „svatko od nas može učiniti da ne budemo progonitelji drugih bilo jezikom bilo pisanom riječju bilo djelima nasilja. Čini mi se da u svakome od nas čuči jedan mali imperator bog koji svjesno ili nesvjesno pokušava druge podvrgnuti sebi, zarobiti ih i pokoriti pa i ne birajući sredstva. To nije izum našega vremena, to nije paklena izmišljotina masona, komunista i inih neprijatelja. S time se susrela naša Crkva u svojim prvim danima, a virus nije nestao pa tako nismo imuni niti danas“.

Osvrnuo se na one koji zloupotrebljavaju vlast naglasivši da problem Dioklecijana nije bio što je imperator, već što je htio preuzeti Božje prerogative s ograničenim shvaćanjem ljubavi. U tom je svjetlu pozvao na osobno preispitivanje „čuči li imperator u nama, mali Dioklecijan koji voli samo svoje i za njih čini sve tobože iz ljubavi. A druge u ime ljubavi, ali uvijek neke svoje ljubavi, gazimo, progonimo, uklanjamo, odstranjujemo, blatimo…ubijamo“.

U nastavku propovijedi naglasio je da evanđeoski tekst o trsu i lozi, govori o uspostavljenom redu te da „progoni, nedaće i nevolje nastaju kada se ovaj bitni red pokušava poremetiti, kada na silu želim biti trs ili vinogradar. Samo ako čuvamo i njegujemo red koji je On uspostavio, možemo napredovati. Martyri nam to svjedoče“. Braćo i sestre, nastavio je mons. Vidović, „iako smo samo loze, bitni smo vinogradaru. Otac nebeski je zbog nas i za nas zasadio istinski trs. On želi da donosimo ploda u njegovoj ljubavi. Neka moje postojanje i djelovanje ne bude sjena koja priječi rast drugima. Kao Kristovi učenici i kao sveti rod možemo proslaviti Oca nebeskog. Krist nam je primjer dao; Dujam je to prihvatio, nasljedovao i ispunio. Red je na meni, red je na tebi. Ne boj se! Ne boj se biti u njemu, ne boj se biti martyr. Jer martyr je onaj koji je uzvratio ljubav. I u ljubavi će vječno živjeti!“

Za vrijeme mise pjevalo je samo nekoliko pjevača katedralnog zbora uz orguljašku pratnju mo. Ivana Urlića, koji su na kraju otpjevali pohvale u čast sv. Dujma i „Kraljice neba“. Izravni prijenos mise bio je putem YouTube kanala Splitsko-makarske nadbiskupije i društvenih mreža.

Devetodnevna priprava za proslavu sv. Dujma se u splitskoj prvostolnici nastavlja u četvrtak 6. svibnja Svečanom Večernjom u 18 sati koju predvodi don Radojko Vidović uz izravni prijenos mise na YouTube kanalu Splitsko-makarske nadbiskupije i putem društvenih mreža.