KTA: Molim Vas da ukratko opišete svoje dojmove s ovog susreta i odakle su i koji biskupi došli na ovaj susret?

Bilo je to doista jedno bratsko zajedništvo. Već se prvog dana vidjelo da se, zapravo, ne poznajemo, ne samo osobno, nego mnogi se nikad nisu susreli ni vidjeli. Došli smo iz 20 zemalja Mediterana. Možemo okružiti Mediteran i iz svih tih zemalja bilo je nazočno po nekoliko biskupa. Svakako smo najviše suosjećali s Crkvama na Bliskom istoku i sjevernoj Africi koje su davale svjedočanstva mučeništva i svjedočenja svoje vjere u tako teškim uvjetima. Tema – kako danas prenositi vjeru – izbijala je u prvi plan u ovim okolnostima 21. stoljeća, kod njih u ratnim okolnostima. Tako smo se i mi prisjećali Domovinskog rata kroz koji smo prošli i kako smo i mi imali naše izbjeglice prognanike i kako smo ovisili o tuđoj pomoći. Upravo tu situaciju sada oni žive. Ideja, koja je rođena na ovom susretu i iz koje je rođen ovaj susret, jest da doista zemlje Mediterana budu vapaj za mirom u svijetu jer se silnice svjetskih sila lome tu negdje po Mediteranu. Zapravo, možda možemo najviše učiniti prije svega zajedničkom molitvom da Bog izvede tu lađu Mediterana na mirnije more i dadne utjehu na tom burnom mediteranskom moru. U tom duhu je i uzeta biblijska ikona, slika iz Svetog pisma kojom će se voditi dokument odnosno tekst koji će izići kao plod ove rasprave, da Isus utiša oluju na moru i ohrabri svoje učenike da vjeruju u njega i da lađa nastavi ploviti dalje prema cilju. Zajedno molimo Gospodina da se to dogodi i po ovom susretu danas za sve Crkve, za sve narode, za sve ljude dobre volje na Mediteranu da bude manje patnje, manje križa i da snaga Kristova uskrsnuća nosi ljude u vedrije dane kako bi bilo više pouzdanja, više bratstva i ljubavi bez obzira na tolike razlike.

KTA: Čini se da je osim ovog službenog dijela zasjedanja – predavanja, okruglih stolova, razmjene mišljenja – jednako važno susretanje tijekom misnih slavlja, za stolom, za objedom, u šetnji, u razgovoru. Molim Vas da nam prenesete malo ozračje koje je vladalo i koje vlada među vama biskupima iz različitih zemalja?

To jest ono što je najljepše na ovim susretima i mi se doista doživimo kao braća; da možete sjesti s jednim kardinalom iz Barcelone na večeri, a s nekim drugim biskupom na doručku ili ručku. Ti neslužbeni susreti na ovim sastancima su prilika za nova prijateljstva i poznanstva i izmjenu razmišljanja i iskustava na osobnoj razini nas biskupa koji vodimo pojedinu mjesnu Crkvu i koji trebamo zajedno razmišljati i ići prema cilju ostvarenja Katoličke Crkve.

KTA: Na susretima sudjeluju i biskupi koji su malo drugačije, nekako istočnjački odjeveni. Neki imaju i, za nas, pomalo neobična imena poput koptskog patrijarha iz Egipta koji nosi ime Ibrahim ili damašćanskog siro-katoličkog nadbiskupa koji se preziva Jihad (Džihad). Imate li dojam da kroz ovakve susrete malo bolje upoznajemo kršćane s tih prostora i brišemo vlastite predrasude?

Upoznajemo kršćane drugih obreda koji su nama interesantni jer mi njih nemamo priliku vidjeti na sjeverozapadnom dijelu Mediterana. Međutim, to je tek trećina Mediterana, a na dvije trećine Mediterana postoje i drugi obredi, od kojih su nama najpoznatiji grkokatolici, a to su: maroniti, melkiti, kopti … Iz svih tih naših kršćanskih katoličkih Crkava s Istoka imali smo prilike susresti biskupe i njihova blaženstva, kako oslovljavaju patrijarhe, i vidjeti njihovu odjeću. Svi smo sudjelovali u istom obredu i svi oni mogu služiti obrede Rimokatoličke Crkve jer su u punom zajedništvu s Crkvom.

KTA: Susret će se završiti susretom i misom sa Svetim Ocem. Kažite nam nekoliko riječi o tome.

To iščekujemo kao krunu našeg susretanja. Papa Franjo doći će među nas 60 biskupa, a pridružit će nam se dio talijanskih biskupa. Zapravo iza ovoga susreta stoji Talijanska biskupska konferencija koja ga je inicirala i organizirala. Papi Franji bit će predloženi zaključci do kojih smo mi došli kako bi ih on preuredio i odobrio te potaknuo na nova promišljanja. Tek ćemo vidjeti što će od toga biti objavljeno kao dokument. Uvijek je radost da možemo s Kristovim namjesnikom na zemlji slaviti svetu misnu žrtvu zajedno s, kako su nam rekli, oko četrdeset tisuća vjernika Barija.