U nazočnosti biskupa iz BiH, Hrvatske, te brojnih uzvanika kasnije Svečane akademije u čast preuzimanja službe novog mostarsko-duvanjskog biskupa Petra Palića, Centar je predstavio profesor povijesti Toni Šarac. Podsjetio je na tijek nastanka ovog jedinstvenog prostora. Centar, naime, potvrđuje želju ovdašnje Crkve da bude, ne samo navjestiteljica Božjega kraljevstva, nego i sudionica u kulturno-prosvjetnom i znanstvenom napretku povjerenog joj puka. Stoga je Biskupija uspjela ponovno otkupiti svoje nakon Drugog svjetskog rata nacionalizirane objekte uz biskupski dvor. „Bio je to povijesni korak koji je omogućio ostvarenje velike zamisli: izgradnju moderna biskupijskog centra, primjerena potrebama poslanja Katoličke Crkve u Hercegovini”, istaknuo je prof. Šarac, inače djelatnik u Centru. Podsjetio je kako je biskup Pavao Žanić ovu ustanovu utemeljio 27. listopada 1989. godine kako bi se u sklopu tadašnjeg Centra za vjersko-kulturnu djelatnost izgradio prostor u kojem bi bilo biskupijsko umjetničko blago. Arhitektonsko rješenje za prostor dao je 1990. prof. Zlatko Ugljen. Sada, nakon završenih radova, Biskupijski centar obuhvaća: središnju knjižnicu, arhiv, muzejsku riznicu i zbirku umjetnina s djelima najvećih imena bosansko-hercegovačke i hrvatske scene umjetnosti XX. stoljeća. Tu je i velika zbirka ikona sabranih u „Galeriju prijateljstva”.

Cilj Centra je „da bude u službi našem narodu, ali istodobno Centar otvoren svim ljudima, na veći procvat vrijednosti koje oplemenjuju pojedince i cijelo društvo”, rekao je prof. Šarac. Dodatnu vrijednost arhivskom dijelu Centra daje i arhivska građa Crkve u Hercegovini od 1715. godine, zatim župnih arhiva i matica, ali i građa pojedinih kulturno-prosvjetnih društava, zatim zbirka liturgijskog posuđa i misnog ruha, arheološka zbirka, itd. Uz zaseban muzejski, arhivski i knjižnični dio, Centar ima i kongresnu dvoranu i pristupni lapidarij.

„Teško da će tko ostati ravnodušan prema onomu što je Crkva u ovom podneblju stvorila, kroz mnoga stoljeća i na razne načine, kada je bila jedino utočište svome puku, pružajući mu ne samo prijeko potreban duševni mir, nego i kada je – radeći na razvoju školstva, tiskarstva i arhitekture, čuvajući njegovu baštinu, a nadmašujući objektivne onodobne mogućnosti i vrlo često u nemogućim uvjetima, ovaj narod čvrsto držala vezanim uza Svetu Stolicu i zapadnoeuropski civilizacijski krug kojemu i pripada”, istaknuo je prof. Šarac i zaključio: „Na ovaj način Crkva nastoji vratiti dug svima onima koju su na ovim prostorima bili zauzeti i žrtvovali se da mi danas ne budemo narod bez lica i identiteta.”

Prostorije Centra blagoslovio je dosadašnji mostarsko-duvanjski biskup Ratko Perić. „Katedrala je katedrala kulta, a ovo bi trebalo biti zdanje kulture”, istaknuo je i sudionike usmjerio na smisao postojanja ovakvih zdanja i njihovog djelovanja: „Božji govor koji proizlazi iz vrhovne Istine i privodi k Istini živi je i djelotvoran, te prosvjetljuje ne samo kad se čuje u propovijedanju, nego i onda kada ga u knjigama i ostalim sredstvima društvenog priopćavanja čitamo ili slušamo. Bog je u ljudskim srcima zapalio želju da se u knjigama i u drugim sredstvima sačuva plod ljudskoga istraživanja što vodi do stjecanja Istine. No, Istina se na poseban način nalazi u knjigama Svetoga pisma, jer su božanski nadahnute. Ali postoje i knjige kojima se hrani ljudska misao i govor, te su napisane radi širenja prave uljudbe, radi potpuna stjecanja istine i za doličan odmor ljudskoga duha. I one su napisane, i čuvaju se na neki način, i iz istoga izvora božanske mudrosti i dobrote crpe i šire svoj sadržaj. Čitanjem knjiga može se postići da Istina bude znanost života, da mudrost hrani poniznost, te ljudi lakše dođu do međusobnom razumijevanja.”

Prvi događaj u novootvorenom Biskupijskom centru, odmah nakon blagoslova, bila je Svečana akademija u čast novoga mostarskog biskupa Petra Palića, te predstavljanje knjige mons. Ratka Perića „Pođite i propovijedajte”.