Otvorena izložba „Kripta katedrale Uznesenja Blažene Djevice Marije u Senju - senjske katakombe“
FOTO: Zvonko Ranogajec // Kripta senjske katedrale
Senj (IKA)
Župa Uznesenja BDM Senj i Gradski muzej Senj organizirali su u povodu Dana grada Senja i blagdana sv. Jurja otvaranje obnovljene kripte i izložbe pod nazivom „Kripta katedrale Uznesenja Blažene Djevice Marije u Senju - senjske katakombe“.
Izložba je postavljena u katedrali, a kripta je za posjetitelje otvorena od 20. do 24. travnja od 10 do 12 sati. Izložbu je uz suradnju župnika Senja dr. Richarda Pavlića pripremila direktorica Gradskog muzeja Senj prof. Blaženka Ljubović.
Prvi sačuvani podatak o groblju na senjskom trgu Cimiteru nalazi se u Statutu Senjskog kaptola iz 1340. godine. Senjske katakombe nalaze se ispod desne lađe-broda senjske katedrale, a dijelom i ispod trga Cimiter koji je kroz povijest služio kao gradsko groblje. Sredinom 18. stoljeća senjski biskup Benzoni (1730.-1745.) dodao je senjskoj katedrali desnu pobočnu lađu ispod koje je uređen prostor za grobnice. Za proširenje crkve trebalo je nasipati teren što je bila prilika da se pod novom lađom napravi dulji hodnik uz koji bi se, kao u katakombama, uz bočne strane ukapali pokojnici. Iako nemaju veze sa starokršćanskim katakombama, narod ih je prozvao ‘senjskim katakombama’ jer na njih podsjećaju svojom arhitekturom, izgledom, atmosferom i mistikom. Kao takve pobuđuju maštu mnogih, veliko zanimanje, ali i strahopoštovanje i pobožnosti građana Senja i brojnih posjetitelja prema tom vrijednom sakralnom spomeniku kulture grada Senja. U senjskim katakombama su pokopani brojni senjski građani i uglednici što je vidljivo iz natpisa imena na njihovim grobovima.
Početak ukopa potvrđuje dokument iz 1737. godine u kojem se spominje da se ispod desne lađe-broda nalazi grobnica Tomice Dujmovića. Posljednji ukop bio je 1868. godine.
Naime, kada je državna vlast zabranila da se u grobnice ulazi iz crkve, otvoren je ulaz izvana gdje se nalazi i danas. Sredinom 19. stoljeća u senjskim katakombama nije se više smjelo pokapati pokojnike.
Tijekom Drugog svjetskog rata, zbog iznimno debelih zidova, kripta je služila kao sklonište građana za vrijeme bombardiranja Senja. Kripta je spomenik kulture zaštićena i registrirana kao kulturno dobro kod Ministarstva kulture RH. Obnovljena je u razdoblju od 2017. do 2020. godine zalaganjem i financijskim sredstvima Župe Uznesenja BDM Senj i Ministarstva kulture RH.