Izložba je pripremljena u povodu 80. obljetnice preminuća sv. Leopolda Bogdana Mandića, a prethodno je bila organizirana na Hrvatskom katoličkom sveučilištu.

Autora Zetića i izložbu predstavio je doc. dr. Tomislav Kovač s Katoličkog bogoslovnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.

Doc. dr. Kovač rekao je da se Zetićeva ljubav prema fotografiji odjelotvorila 2011. godine, „kada je prvi put posjetio Boku kotorsku i odmah se zaljubio u njezinu prirodnu ljepotu, u njezinu dugu i turbulentnu povijest kao i u njezino toplo i ponosno stanovništvo. Od tada Dražen Zetić velik dio svog umjetničkog i društvenog angažmana upravo posvećuje promicanju često zaboravljene kulturne baštine Boke kotorske. Uglavnom to čini dobrovoljno, često u oskudnim uvjetima, ali uvijek s istim žarom kojim nesebično daruje svoje vrijeme i svoje stvaralačke talente.“

„Od 2011. godine do danas, Dražen Zetić autor je ukupno 16 samostalnih izložbi fotografija, od kojih je 11 posvećenih Boki kotorskoj. Međutim, ova njegova najnovija izložba – naslovljena  Riznica duha jugoistočnog Jadrana – prva je koja je u cijelosti posvećena sakralnim objektima Boke kotorske i Crnogorskog primorja. Konkretno, radi se o trideset fotografija koje prikazuju poznate i manje poznate rimokatoličke crkve, samostane i kapelice na području Kotorske biskupije i Barske nadbiskupije. Paradoksalno, ove crkve koje su većinom ruševne i napuštene ne govore samo o prošlosti, nego možda još više o budućnosti. Međutim, uz neospornu umjetničku i povijesno-dokumentarnu vrijednost, ova izložba sa sobom također nosi poticajnu teološku i ekumensku poruku“, ustvrdio je doc. dr. Kovač.

„Neke su crkve fotografirane cijele, no, Zetić radije ih prikazuje kroz njihove detalje. Glavna razdoblja crkvene arhitekture su ovdje zabilježena: od romanike i gotike do renesanse i baroka, u južnojadranskoj inačici.“

„Međutim, najveća vrijednost Zetićevih fotografijā možda je u tome što nas svaka na svoj način poziva da se na trenutak zaustavimo, da „uđemo“ u njezin svijet i u tišini je kontempliramo. U tom smislu, ove fotografije ne prikazuju samo crkve izvana, kao arhitektonske spomenike, nego nam jednako tako dočaravaju što je zapravo crkva iznutra, a to je prije svega sveti prostor u kojem na otajstven način obitava i progovara Bog. Jer istinska ljepota svake crkve nalazi se najprije u njezinoj unutrašnjosti, ispunjenoj snažnom i preobražavajućom Božjom prisutnošću. Tragovi ove Božje prisutnosti nikada ne iščezavaju, pa ni onda kada građevina podliježe nedaćama vremena i povijesti. Crkva, naime, nije kuća sagrađena na pijesku, nego Božji dom učvršćen na stijeni i kojeg prirodne ili ljudske neprilike, kako kaže Isus, ne mogu uništiti (usp. Lk 6,47-49; Mt 7,24-27). Ove prekrasne crkve građene na stijenama Boke kotorske to potvrđuju: iako su neke od njih ruševne i podlegle koroziji vremena, one isto tako podsjećaju da je Kristova crkva još uvijek živa i da nastavlja putovati prema eshatološkoj dovršenosti. Puno je mistike i poetike koncentrirano na ovim fotografijama, uostalom, kao i u nježnim i intimnim nazivima koje im je dao njihov autor“, rekao je.

„Uz umjetničku i teološku vrijednost ove izložbe, treba također ukazati na njezin važan povijesni, međukulturalni i ekumenski značaj. Sakralni objekti koji su ovdje zabilježeni svjedoče o stoljetnoj prisutnosti Katoličke crkve i hrvatskoga naroda na prostorima južnoga Jadrana. To je posebno važno istaknuti u današnje vrijeme kada postoje ideološke tendencije koje tu prisutnost nastoje prikriti ili omalovažiti. Boka kotorska naime je i hrvatska Boka, u kojoj su stoljećima hrvatski žitelji živjeli i svjedočili svoju katoličku vjeru i vjernost Katoličkoj crkvi. Oni su na svojstven način pridonijeli razvoju tih krajeva, a mnogi od njih i puno šire. O tome posebno svjedoče brojni sveci i blaženici Boke kotorske, među kojima izdvajamo svetog Bogdana Leopolda Mandića i blaženu Ozanu kotorsku, čije spomendane obilježavamo upravo ovih dana“, istaknuo je doc. dr. Kovač.

Izložba će biti otvorena do 22. svibnja 2022. Izložene fotografije mogu se kupiti te se tako može podržati rad njihovog autora, objavilo je Biram dobro.