Ističući te tri vrijednosti, Papa je naglasio kako se najprije valja prisjetiti da se u Bibliji nerijetko spominje tema poreza, koji je od davnina dio svakodnevnog života. Prisjetivši se među ostalim i svetoga Mateja koji je bio carinik, papa Franjo je kazao kako je on na Isusov poziv odmah postao učenik, apostol i evanđelist (usp. Mt 9, 9 – 13). Od toga trenutka Matejev život više nije isti: osvijetljen je i zagrijan Kristovom prisutnošću. Možda se Matej nastavio koristiti i upravljati svojim ili tuđim dobrima, ali svakako s drugom logikom, napomenuo je Papa – onom služenja potrebitima i dijeljenjem s braćom i sestrama, kako ga je Učitelj naučio.

Biblija ne demonizira novac, već nas poziva da ga ispravno koristimo, da mu ne robujemo, da ga ne idoliziramo, napomenuo je, te dodao kako ispravno koristiti novac nije jednostavan zadatak. Načela zakonitosti, nepristranosti i transparentnosti su dragocjeni putokaz kako bismo bili odgovorni jedni za druge, počevši od najpotrebitijih.

Danas, kao i u biblijska vremena, poreznici se nerijetko u društvu mogu percipirati kao neprijatelji. Nažalost, određena kultura sumnje se može proširiti i na one koji su zaduženi za provođenje zakona, dodao je. Ipak, to je temeljna zadaća, jer zakon štiti svakoga; to je jamstvo jednakosti. Zakoni omogućuju održavanje načela pravednosti gdje logika interesa stvara nejednakosti.

Zakonitost u poreznom području, kazao je Papa, način je ravnoteže društvenih odnosa, oduzimajući moć korupciji, nepravdi i nejednakosti. Međutim, to zahtjeva određenu obuku i kulturnu promjenu. Iako se nerijetko na poreznike gleda kao one koji „guraju ruke u džepove“ ljudima; oporezivanje je znak zakonitosti i pravednosti, rekao je Sveti Otac. Ono mora biti u korist preraspodjele bogatstva, štiteći dostojanstvo siromašnih i najmanjih koji su nerijetko u riziku da ih moćnici slome.

Kada je porez pravedan, u službi je općega dobra, kazao je papa Franjo. Između ostalog, porezi podupiru zdravstvo, primijetio je Papa, ponavljajući poziv da se nastavi s besplatnim zdravstvenim sustavom, što, kako je rekao, je „jedna od lijepih stvari koje Italija ima“.

Vaš rad, nastavio je Papa, djeluje nezahvalno u očima društva koje je usredotočeno na privatno vlasništvo kao apsolut i ne podređuje ga stilu zajedništva i dijeljenja za dobrobit svih. No, unatoč slučajevima utaje poreza, nezakonitih plaćanja, radnici mogu svjedočiti poštenju brojnih ljudi koji ne bježe od svojih dužnosti, koji plaćaju svoje obveze i tako pridonose općem dobru.

Jednostavna pravednost tolikih poreznih obveznika odgovor je pošasti utaje poreza, to je model socijalne pravde, kazao je Papa, dodajući kako nepristranost rada zaposlenika Agencije za prihode potvrđuje kako nema boljih građana od drugih na temelju društvene pripadnosti, već da je u svima prepoznata dobra vjera da budu vjerni graditelji društva. Postoji „zanat općeg dobra“ o kojemu treba pripovijedati, jer je poštena savjest pravo bogatstvo društva, naglasio je Sveti Otac.

Prisjećajući se evanđeoskog odlomka koji govori o Zakeju, cariniku u Jerihonu, Papa je kazao kako ono govori o obraćenju čovjeka koji, ne samo da prepoznaje grijeh prevare siromašnih, već shvaća da ga logika gomilanja za sebe izolira od drugih. Zakejevo je srce dirnula beskrajna Isusova ljubav, koji je htio boraviti u njegovom domu te otvoreno izjavljuje kako će dati polovicu onoga što posjeduje siromasima, a vratiti četiri puta više onima koje je prevario. Na taj način, primijetio je Papa, daje transparentnost novcu koji prolazi kroz njegove ruke. Poreznike se često doživljava negativno kada se ne razumije gdje i kako se troši javni novac. Tko upravlja svačijim bogatstvom ima veliku odgovornost da se ne obogati.

Transparentnost u upravljanju novcem, koja proizlazi iz odricanja brojnih radnika, otkriva slobodu uma i omogućuju ljudima da budu spremniji plaćati poreze, pogotovo ako naplata poreza pomaže u prevladavanju nejednakosti, ulaganju kako bi bilo više posla, zajamčiti dobro zdravstvo i obrazovanje za sve, stvoriti infrastrukturu koja olakšava društveni život i gospodarstvo, zaključio je Sveti Otac, povjeravajući radnike zagovoru svetoga Mateja.