Pod geslom „Mir vama” Sveti Otac je 6. lipnja 2015. na svom osmom međunarodnom putovanju posjetio Sarajevo. Predvodeći misu na stadionu Koševo, Papa je poručio: „Mir je Božji dar, Božji plan za čovječanstvo, povijest i sve stvoreno. To je plan koji uvijek nailazi na protivljenja čovjeka i zloga“.

Rekao je da se i u našemu vremenu težnja za mirom i trud oko njegovog postizanja sukobljavaju s činjenicom da se u svijetu trenutačno vode toliki oružani sukobi. „To je jedna vrsta trećega svjetskog rata, koji se vodi ‘u dijelovima’ te se, u kontekstu globalne komunikacije, doživljava prava ratna klima“, upozorio je Papa te nastavio: „Postoje neki koji bi namjerno htjeli stvarati i izazivati ovu klimu, posebno oni koji nastoje izazvati sukobe među različitim kulturama i civilizacijama, te oni koji smišljaju ratove kako bi prodavali oružje. Ali rat podrazumijeva djecu, žene i starce u izbjegličkim kampovima; podrazumijeva prisilno napuštanje domova; podrazumijeva razrušene kuće, ulice i gospodarske objekte; podrazumijeva iznad svega tolike razorene živote. Vi to vrlo dobro znate, jer ste sve ovo doživjeli upravo ovdje: kolika patnja, kolika razaranja, kolika bol! Danas se, draga braćo i sestre, još jednom iz ovoga grada uzdiže vapaj naroda Božjega i svih muškaraca i žena dobre volje: nikada više rata!“

Tijekom susreta u sarajevskoj katedrali Pape s duhovnim zvanjima svoja svjedočenja o proživljenom trpljenju zbog svog zvanja i vjere izrekli su svećenik Banjolučke biskupije Zvonimir Matijević, član Franjevačke provincije Bosne Srebrene fra Jozo Puškarić i s. Ljubica Šekerija iz Družbe Kćeri Božje Ljubavi.

Biskupi članovi Hrvatske biskupske konferencije bili su od 12. do 17. studenoga 2018. u pohodu ad limina apostolorum u Rimu. S Papom su se susreli prvoga dana pohoda, a u dvosatnom, srdačnom susretu bilo je govora o raznim temama.

Tadašnji predsjednik HBK zadarski nadbiskup Želimir Puljić u razgovoru za hrvatsku sekciju Radio Vatikana ocijenio je da je susret sa Svetim Ocem bio jednostavan, srdačan i domaći. „Papa je uveo jednu metodu koju dosad nismo imali priliku doživjeti”, rekao je nadbiskup, opisavši kako je Papa sjedio na čelu i pozvao ih na razgovor, na postavljanje pitanja, rekavši „Što god vas zanima ja sam tu.” Baš kao stariji brat među svojom manjom braćom.

Biskupe Biskupske konferencije Bosne i Hercegovine Papa je primio tijekom njihova pohoda „ad limina apostolorum“ 6. svibnja 2024.

Sveti Otac se zanimao za prosjek starosti stanovnika Bosne i Hercegovine nakon čega su ga biskupi detaljnije upoznali s ratnim i poratnim stradanjima, ali i o odlasku posebno mladih ljudi. Razgovarali su o svećeničkim i redovničkim zvanjima. Sa žaljenjem je zaključeno da se broj duhovnih zvanja smanjuje ne samo u Bosni i Hercegovini nego i u mnogim dijelovima svijeta. Biskupi su istaknuli zauzetost brojnih svećenika, redovnika i redovnica ne samo tijekom teškog ratnog vremena devedesetih godina prošloga stoljeća nego i u poratnom vremenu sve do danas. Sa žaljenjem su istaknuli da se brojne župe nisu oporavile nakon ratnog progona. Također su istaknuli zauzetost brojnih kateheta i katehistica koji kroz vjeronauk u školi, a mnogi od njih i u životu župne zajednice daju trajni doprinos rastu vjere u svakodnevnom životu posebno djece i mladih. Bilo je riječi i o prošlosti te aktualnom stanju u župi Međugorje te potrebi da se pastoralno skrbi za vjernike koji tamo dolaze stavljajući poseban naglasak na sakrament pomirenja.

U Papinu pontifikatu osnovana je Mješovita komisija hrvatskih katoličkih i srpskih pravoslavnih stručnjaka za zajedničko razmatranje lika kardinala Alojzija Stepinca.

Pod predsjedanjem oca Bernarda Ardure, predsjednika Papinskoga vijeća za povijesne znanosti, članovi Mješovite komisije okupili su se 12. i 13. srpnja 2017. u Domu Svete Marte u Vatikanu.

U zajedničkom priopćenju navedeno je da su se članovi Komisije složili da je njihov rad omogućio bolje razumijevanje povijesti u godinama između Prvoga svjetskog rata i 1960., godine smrti kardinala Stepinca. Moglo se također osvijetliti život i službu jednog uglednoga katoličkog pastira u osobito teškom povijesnom razdoblju. Došlo se do zaključka da su različiti događaji, nastupi, spisi, šutnja i stajališta još uvijek predmet različitih tumačenja. U slučaju kardinala Stepinca tumačenja koja su pretežito davali katolički Hrvati i pravoslavni Srbi ostaju i dalje različita, priopćeno je nakon rada Mješovite komisije.

Na povratku s trodnevnog posjeta Bugarskoj i Sjevernoj Makedoniji 7. svibnja 2019., papa Franjo u zrakoplovu je razgovarao s novinarima te na pitanje dopisnika Večernjeg lista Silvija Tomaševića o proglašenju Alojzija Stepinca svetim kazao kako ga zanima istina.

„Povijesni slučaj je ovaj: kanonizacija Stepinca. On je bio krepostan čovjek, zato ga je Crkva proglasila blaženim. Vjernici mu se mogu moliti. Ali u jednom trenutku procesa došlo se do nerazjašnjenih točaka koje se tiču povijesti. I ja, koji moram potpisati kanonizaciju – to je, naime, moja zadaća – moleći, razmišljajući i tražeći savjet, uvidio sam da moram zamoliti za pomoć srpskog patrijarha Irineja, koji je veliki patrijarh. I Irinej mi je pomogao. Zajedno smo osnovali povijesnu komisiju: i njega i mene jedina stvar koja zanima je ne pogriješiti, zanima nas istina. Ne pogriješiti. Čemu služi jedna izjava o svetosti, ako nije jasna istina. Ne služi nikom. Znamo da je (Stepinac op.a.) dobar čovjek, da je blaženik, ali da se učini ovaj korak ja sam tražio pomoć Irineja da sve bude po istini. Izučava se. Najprije je osnovana komisija koja je dala svoje mišljenje. Ali sada se izučavaju druge točke. Dublje se proučavaju neke točke kako bi istina bila jasna. Ja se ne plašim istine. Ne plašim se. Samo se plašim suda Božjeg. Hvala“, rekao je Papa o Stepinčevoj kanonizaciji.

Papu Franju i hrvatski narod vežu i crtice iz osobnog života. U razgovoru za Večernji list, župnik hrvatske Župe sv. Leopolda Mandića u San Justu (Argentina) fra Jozo Peranić rekao je kako se još za mladosti kada nije razmišljao o svećeničkom zvanju, Bergoglio za vrijeme studija družio s Nedom Rosandić Šarić, kasnije veleposlanicom Hrvatske u Argentini.

Naglasio je i kako je i duhovni put pape Franje obilježen djelovanje hrvatskih dušobrižnika, budući da su mu ispovjednici bili o. Nikola Mihaljević i fra Berislav Ostojić. Naime, o. Mihaljević službu Bergogliova ispovjednika vršio je 30 godina, sve dok ga nije sustigla starost te se razbolio, kada ga je naslijedio fra Berislav.

Kao nadbiskup Buenos Airesa, Bergoglio se „rado pozivao i primao hrvatske svećenike te uzvraćao odlascima u hrvatsku župu“, zaključio je fra Jozo.