Obraćajući se sudionicima svjetskog kongresa na temu “Hrabrost za promjenu: stvaranje nove ekonomije za opće dobro”, papa Franjo je podsjetio prisutne kako ne treba zaboraviti da su “sve naše sposobnosti, uključujući uspjeh u poslovanju, darovi od Boga i ‘trebaju uvijek biti jasno usmjereni na razvoj drugih i na uklanjanje siromaštva, posebno kroz stvaranje raznolikih radnih prilika’”. Promjena, napomenuo je Papa, uvijek zahtijeva hrabrost. Ali, s druge strane, istinska hrabrost “zahtijeva od nas da razaznamo božansku milost u našim životima”.

Tema kongresa također “postavlja značajan izazov” za one uključene u poslovanje – “stvaranje nove ekonomije za opće dobro”, primijetio je Papa.

“Nema sumnje da je u da je našem svijetu hitno potrebna ‘drugačija vrsta gospodarstva: ona koja donosi život, a ne smrt; ona koja je uključiva, a ne isključiva; čovječna, a ne dehumanizirajuća; ona koja brine za okoliš i ne uništava ga’”.

Još je važnije, naglasio je Papa, provoditi tu novu ekonomiju u praksi sa svješću da ona mora biti usmjerena na sve ljude i narode. “Svatko ima pravo sudjelovati u gospodarskom životu i dužnost pridonijeti, svatko prema svojim sposobnostima, napretku svoje zemlje i cijele ljudske obitelji”.

To je, podsjetio je Sveti Otac, “najbolji način da se donese ekonomski napredak cijelom čovječanstvu”.

Stoga svaka “nova ekonomija za opće dobro” mora biti uključiva. “Prečesto se izgovara slogan ‘ne ostavljajte nikoga’ bez ikakve namjere da se prikaže žrtva i napor da se te riječi istinski pretvore u stvarnost”, upozorio je papa Franjo, podsjetivši na riječi svetog Pavla VI. u enciklici Populorum progressio da se razvoj ne može ograničiti samo na ekonomski rast.

“Obavljajući svoju profesiju, vi, gospodarstvenici i poduzetnici, pozvani ste služiti kao kvasac kako bi razvoj zahvatio sve ljude, ali što je najvažnije, one najmarginaliziranije i najpotrebitije, kako bi gospodarstvo uvijek pridonosilo cjelovitom ljudskom razvoju”, rekao je, dodajući kako je poziv dati prioritet odgovoru radnicima koji se nalaze na marginama tržišta rada.

Sveti Otac je također naglasio kako financijska i materijalna pomoć siromašnima i marginaliziranima mora uvijek biti privremeno rješenje u hitnim potrebama – širi cilj treba biti omogućiti dostojanstven život kroz rad.

“Rad se mora shvatiti i poštovati kao proces koji daleko nadilazi komercijalnu razmjenu između poslodavca i zaposlenika”, kazao je Papa. Rad je, “izraz našeg stvorenja na sliku i priliku Boga radnika (Post 2,3)”. Takav bi rad trebao biti integriran u “ekonomiju skrbi”, nastavio je Sveti Otac. Skrb se može “shvatiti kao briga o ljudima i prirodi, nuđenje proizvoda i usluga za rast općeg dobra”. Ona mora biti dimenzija svakog rada. Rad koji skrbi, doprinosi ponovnom uspostavljanju punog ljudskog dostojanstv pomoći će osigurati održivu budućnost za buduće generacije.

Na kraju svoga obraćanja, Sveti je Otac istaknuo nedavni susret “Franjina ekonomija” u Asizu gdje su mladi ekonomisti i poduzetnici iz cijelog svijeta potpisali Pakt o reformi globalnog ekonomskog sustava kako bi se poboljšali životi svih ljudi. Podijelio je nekoliko točaka i s prisutnim sudionicima kongresa, jer, kako je naveo, mladi su “prečesto isključeni”, a drugo jer “kreativnost i nova razmišljanja često dolaze od mladosti, a mi stariji moramo biti dovoljno hrabri da se zaustavimo i poslušamo ih”.

“Danas postoje stotine, tisuće, milijuni, a možda i milijarde mladih ljudi koji se bore za pristup formalnim ekonomskim sustavima, ili čak za pristup svojim prvim plaćenim poslovima gdje bi mogli praktično primijeniti svoje akademsko učenje, stečene vještine, energiju i entuzijazam. Potaknuo bih vas, zrele i uspješne poslovne vođe i poduzetnike, da razmislite o novom savezu s mladim ljudima koji su razvili i posvetili se takvom novom savezu”, naglasio je Sveti Otac, moleći rukovoditelje neka hode s mladima, neka ih podučavaju te uče od njih dok zajedno oblikuju “novu ekonomiju za opće dobro”.