Iako je sastanak bio predviđen za ponedjeljak, pomaknut je na dan ranije zbog vojnog sukoba između Armenije i Azerbajdžana koji je izbio prošlog tjedna.

Ta dvije zemlje u sukobu su više od 30 godina radi prevlasti u području Gorskog Karabaha. Gorski Karabah kontroliraju Armenci, ali je pravno dio Azerbajdžana.

Fokus 40-minutnog susreta Franje i Karekina II. bio je upravo oživljeni oružani sukob, priopćila je ACI Stampa.

„Papa je izrazio svoju zabrinutost i bol. Također nas je obavijestio da će se u svojoj poruci nakon Angelusa osvrnuti na situaciju, što je i učinio“, rekao je Karekin II. nakon susreta. „Zamolio sam svojeg brata Franju da podigne svoj glas kako bi se pravda i mir obnovili“, dodao je. „Sastanak je bio vrlo srdačan, kao i uvijek dosad, a završili smo ga zajedničkom molitvom za obnovu mira.“

Karekin je kazao da vjeruje kako je važno razriješiti situaciju, ali je ukazao i na potrebu da „međunarodni mediji dadu ispravnu prosudbu oko situacije koja je nastala kako bi se pravda povratila“. Bio je to šesti susret pape Franje i poglavara Armenske apostolske Crkve.

Armenija je u povijesti zabilježena kao prva nacija koja je postala kršćanska, početkom 4. stoljeća. No, nakon 4. ekumenskog koncila u Efezu (451.) Armenska apostolska Crkva odvojila se od Katoličke Crkve, te je danas jedna od šest orijentalnih ortodoksnih Crkava.

Armenski kršćani većinom pripadaju Armenskoj apostolskoj Crkvi, no nezanemariv dio pripada i Armenskoj katoličkoj Crkvi koja je u jedinstvu s Rimom.

Tijekom svojeg posjeta Armeniji 2016. godine, papa Franjo ponovio je svoju želju za „potpunim jedinstvom“ s Armenskom apostolskom Crkvom.

U nedjelju nakon susreta s Karekinom II., papa Franjo je nakon molitve Anđeoskog pozdravljenja pozvao na mir u Gorskom Karabahu, prenijelo je Bitno.