Sveti Otac moli za smirivanje napetosti između Armenije i Azerbajdžana

Armenijski vojnik u odcijepljenoj regiji Nagorno-Karabah / Foto: Vatican Media

“Molim se za mir na Kavkazu, i molim sukobljene strane da ostvare konkretne geste dobre volje i bratstva, koje mogu dovesti do rješenja problema, ali ne uporabom sile i oružja, nego kroz dijalog i pregovore. Molimo zajedno, u tišini, za mir na Kavkazu”, potaknuo je Papa osvrćući se na napetosti između Armenije i Azerbajdžana, prenosi u nedjelju 27. rujna Vatican News.

Podsjetimo, kako javlja Hina u nedjelju 27. rujna, odcijepljena regija Nagorno-Karabah objavila je da je u sukobima s azerbajdžanskim snagama ubijeno 16 njezinih vojnika, a ozlijeđeno ih je više od 100. Međunarodni crveni križ javlja da među žrtvama ima i civila.

Sukobi između armenskih i azerskih snaga u nedjelju su izbili u Nagorno Karabahu, regiji koja pripada Azerbajdžanu, no većinski je nastanjena etničkim Armencima. Sukobi su ponovno izazvali zabrinutost oko stabilnosti južnog Kavkaza, koridora za transport plina i nafte na svjetska tržišta. Armenske vlasti proglasile su u nedjelju ratno stanje i opću mobilizaciju nakon novih sukoba.

Premijer Armenije Nikol Pašinjan rekao je da njegova država sukob s Azerbajdžanom u spornoj regiji smatra objavom rata.

“Autoritarni režim azerbajdžanskog predsjednika Ilhama Alijeva nastavlja sa svojim neprijateljstvima. Objavio je rat armenskom narodu”, kazao je Pašinjan u videu objavljenom na Facebooku.

“Spremni smo za ovaj rat”, poručio je armenski čelnik dok se dvije države optužuju tko je kriv za nedjeljne sukobe. Pašinjan tvrdi da je Azerbajdžan napao regiju teškim naoružanjem.

Pozvao je međunarodnu zajednicu da učini sve što može kako bi spriječila intervenciju iz Turske, saveznice Azerbajdžana.

Azerbajdžanski predsjednik Alijev rekao je u nedjelju da njegova zemlja želi trajno rješenje regionalnog sukoba.

“Problem Nagorno Karabaha je naš nacionalni zadatak. Rješenje je naša povijesna misija”, rekao je Alijev, prenosi azerbejdžanska agencija turan.az.

Narod mora biti zadovoljan obnavljanjem teritorijalnog integriteta države, dodao je Alijev. Ranije je objavio početak vojne operacije u toj spornoj regiji koju kontrolira susjedna Armenija.

“Nekoliko sam puta rekao da nam ne treba nesavršeno rješenje za ovo pitanje, ovaj sukob”, kazao je. “Nikad nećemo dopustiti osnivanje takozvane druge armenske države na azerbajdžanskom tlu”.

Nagorno Karabah je planinska regija koja se prostire na oko 4,4 tisuće kvadratnih kilometara, a tradicionalno ju nastanjuju kršćanski Armenci i muslimanski turkijski narod.

Etnički Armenci u Nagorno-Karabahu proglasili su neovisnost za vrijeme sukoba koji je izbio nakon raspada Sovjetskog Saveza 1991.

Papa Franjo i azerbajdžanski predsjednik Ilham Alijev za razgovora u Vatikanu 22. veljače 2020. / Foto: Vatican Media

Premda su 1994. dogovorile prekid vatre, Azerbajdžan i Armenija jedna drugu optužuju za napade oko Nagorno-Karabaha i duž državne granice između dviju zemalja, izvještava Hina u nedjelju 27. rujna.