Izrazivši žaljenje zbog svoje nemogućnosti da bude prisutan u Dubaiju na Konferenciji Ujedinjenih naroda o klimatskim promjenama 2023., papa Franjo je ponovio svoje uvjerenje da “budućnost svih nas ovisi o sadašnjosti koju sada biramo”.

Ovogodišnji UN-ov sastanak na vrhu dolazi nakon godine rekordnih vrućina i suša i predstavlja niz spornih pitanja za zemlje koje rade na pronalaženju zajedničkog jezika u borbi protiv klimatskih promjena.

U poruci, koju je u Papino ime uputio kardinal državni tajnik Pietro Parolin, Papa je skupštini COP-a poručio kako “uništavanje okoliša uvreda protiv Boga, grijeh koji nije samo osobni, nego strukturni, grijeh koji uvelike ugrožava sva ljudska bića, posebice one najranjivije u našoj sredini i prijeti da izazove sukob među generacijama.”

Klimatske su promjene, nastavio je Papa, “globalno društveno pitanje koje je usko povezano s dostojanstvom ljudskog života” „Radimo li za kulturu života ili kulturu smrti?“, zapitao se Papa.

“Sve vas”, dodao je, “pozivam od srca: Izaberimo život! Izaberimo budućnost! Budimo pažljivi na vapaj zemlje, poslušajmo molbu siromašnih, budimo osjetljivi na nade mladih i snove djece! Imamo veliku odgovornost: osigurati da im budućnost ne bude uskraćena.”

Ponavljajući svoj hitan poziv na rješavanje klimatske krize, papa Franjo je pripisao njezin temeljni uzrok pretjeranom zagrijavanju planeta, potaknutom uglavnom rastućim razinama stakleničkih plinova koji su, kako je rekao, posljedica neodrživih ljudskih aktivnosti.

„Težnja za proizvodnjom i posjedovanjem postala je opsesija, što je rezultiralo neumjerenom pohlepom koja je okoliš učinila predmetom neobuzdanog izrabljivanja. Klima, koja je podivljala, vapi da zaustavimo tu iluziju svemoći“, rekao je Papa.

Pozvao je čovječanstvo da „ponizno i hrabro“ prepozna svoje granice kao jedini korak prema istinskom ispunjenju. Ukazao je na međusobne podjele kao glavnu prepreku ovom ključnom pomaku upozorivši na stajališta zemalja koje svoje nacionalne interese stavljaju iznad globalnog općeg dobra.

Ističući potrebu prevladavanja nefleksibilnih stajališta, Papa je pozvao na usredotočenost na kolektivnu odgovornost za budućnost: „Zadatak na koji smo danas pozvani ne odnosi se na jučer, nego na sutra, na budućnost koja će, htjeli-ne htjeli, pripadati svima ili nikome“.

Papa Franjo je odbacio pokušaje da se krivnja prebaci na siromašne i visok natalitet. “Nisu krivi siromašni, budući da je gotovo polovica našeg svijeta koja je siromašnija odgovorna za jedva 10% emisija stakleničkih plinova, dok jaz između nekolicine imućnih i mnoštva siromašnih nikada nije bio tako golem“, rekao je.

Ističući nerazmjeran utjecaj pitanja okoliša na siromašne, Sveti je Otac istaknuo dramatične učinke klimatskih promjena na domorodačke narode, krčenje šuma, glad, nedostatak vode i hrane te prisilne migracije.

“Rađanje nije problem, nego bogatstvo”, rekao je Papa, “dok određeni ideološki i utilitaristički modeli koji se danas prikriveno nameću obiteljima i narodima predstavljaju stvarne oblike kolonizacije.”

Nadalje, Papa se usprotivio kažnjavanju razvoja ekonomski opterećenih zemalja, predlažući umjesto toga preispitivanje „ekološkog duga“ bogatijih zemalja, te pozvao na sveobuhvatan i pravedan pristup rješavanju međusobno povezanih pitanja klimatskih promjena, gospodarskog duga i socijalne pravde na globalnoj razini.

Izlaz iz aktualne ekološke krize je put zajedništva i multilateralizma, sugerirao je Papa te pozvao na učinkovitu suradnju u svijetu koji je “postao toliko multipolaran i istodobno toliko složen da je nasušno potreban drugačiji okvir za učinkovitu suradnju.”

Uznemirujuće je da je “globalno zatopljenje popraćeno općim zahlađenjem multilateralizma, rastućim nedostatkom povjerenja unutar međunarodne zajednice”, primijetio je Papa te je istaknuo ključnu ulogu povjerenja u ponovnoj izgradnji djelotvorne međunarodne suradnje.

Sveti je Otac u svom govoru na COP28 u Dubaiju skrenuo pozornost na međusobno povezanu prirodu pitanja okoliša i mira, osuđujući rasipanje ljudske energije i resursa na ratove „poput onih u Izraelu i Palestini, u Ukrajini i u mnogim dijelovima svijeta” koji samo pogoršavaju probleme.

“Koliko se resursa rasipa na oružje koje uništava živote i razara naš zajednički dom!” istaknuo je Papa, ponovivši još jednom svoj prijedlog: „S novcem koji se troši na oružje i druge vojne izdatke, uspostavimo globalni fond kojim će se konačno stati na kraj gladi“ i odjelotvoriti održivi razvoj siromašnijih zemalja i borbu protiv klimatskih promjena.

Ponovivši potrebu za zaokretom u politici, papa Franjo je pozvao na odstupanje od uskog osobnog interesa i nacionalizma, zalažući se za alternativnu viziju koja potiče ekološko obraćenje.

U tom pogledu zajamčio je predanost i potporu Katoličke crkve koja je, kako je rekao, “snažno angažirana u odgojnom djelovanju i poticanju sudjelovanja sviju, kao i u promicanju zdravih stilova života, budući da su svi odgovorni i doprinos svakog pojedinog je temeljan.”

Podupirući važnost kulturnih promjena i novog kolektivnog načina razmišljanja koji nadilazi individualne i nacionalne interese, Papa je u svom govoru poručio: „Neka se ovaj COP pokaže prekretnicom i neka pokaže jasnu i opipljivu političku volju koja može dovesti do odlučnog ubrzanja ekološke tranzicije” uz učinkovite, obvezne i nadzirane mjere u sektorima energetske učinkovitosti, obnovljivih izvora, ukidanja fosilnih goriva i odgoja za održive stilove života.

„Molim vas idimo naprijed, a ne natrag“, apelirao je Papa pozvavši izaslanike na COP28 da više ne odgađaju djelovanje te je ukazao na odgovornost kreatora politika da osmisle konkretne i dosljedne odgovore za dobrobit sadašnjih i budućih naraštaja. Podsjetio ih je da je svrha moći služiti i istaknuo važnost autoriteta „koji će jednog dana biti zapamćen po svojoj nesposobnosti da poduzme akciju kada je to bilo hitno i nužno“.

Pozivajući ih da njeguju „dobru politiku“, rekao je da „ako primjer konkretnosti i dosljednosti dolazi s vrha, to će koristiti bazi, gdje su mnogi ljudi, posebno mladi, već predani brizi za naš zajednički dom“.

Zaključujući, papa Franjo je izrazio nadu da bi 2024. godina mogla označiti iskorak, crpeći nadahnuće iz transformativnog iskustva svetog Franje Asiškog koji je 1224. godine skladao svoju „Pjesmu brata Sunca“, iskustvo koje ga je navelo „da svoju bol pretvori u pohvale i svoj umor u obnovljeno zalaganje” što ga je također navelo da riješi sukob između civilnih vlasti i mjesnog biskupa.

Pozivajući se na ovaj povijesni događaj kao simbol bratstva, papa Franjo je pozvao vođe država i vlada “da ostave po strani svoje podjele i ujedine svoje snage! Uz Božju pomoć iziđimo iz tamne noći ratova i razaranja okoliša kako bismo našu zajedničku budućnost pretvorili u svitanje novog i suncem obasjanog dana!”, rekao je Papa.

Na savjet liječnika, papa Franjo je zbog zdravstvenih razloga otkazao putovanje u Dubai povodom održavanja konferencije o klimatskim promjenama COP28na kojem je trebao boraviti od 1. do 3. prosinca.