Tijekom gotovo dvosatnog događaja u starorimskom amfiteatru Papa je odgovorio na nekoliko pitanja ljudi koji su sudjelovali na raznim okruglim stolovima usmjerenih na teme od migracija do gospodarstva, okoliša i razoružanja.

Prvo pitanje papi je postavila Mahbouba Seraj, Afganistanka iz Kabula, upitavši ga kakvo je vodstvo potrebno za izgradnju mira.

Papa Franjo je odgovorio ističući negativne učinke individualizma na kolektivnu svijest društva, rekavši da individualizam dovodi do iskrivljavanja autoriteta kao figure heroja.

Pravilan pogled na vlast, dodao je Papa, zahtijeva sudjelovanje svih članova društva.

“Autoritet potreban za izgradnju čvrstih mirovnih procesa zna kako cijeniti ono što je dobro u svima, zna kako vjerovati i tako omogućuje ljudima da se osjećaju sposobnima dati značajan doprinos”, rekao je.

Drugo pitanje Papi je postavila Elda Baggio, “Liječnici bez granica”, koja ga je upitala o potrebi da se stane uz žrtve prisilne migracije.

Papa Franjo je podsjetio da Evanđelje nalaže kršćanima da “stoje uz malene, slabe, zaboravljene”.

“Isus u središte stavlja one koji su na rubu društva, pozivajući ih tako da svjedoče o mogućnosti odbacivanja predrasuda”, podsjetio je Papa.

“Kako bismo okončali sve oblike rata i nasilja”, rekao je, “moramo stati uz malene, poštivati njihovo dostojanstvo, slušati ih i osigurati da se njihov glas čuje bez filtriranja.”

Papa je pozvao društvo na obraćenje kako bi se osiguralo da se prema migrantima postupa pravedno, ostavljajući po strani one dijelove našeg načina života koji nastoje izbjeći ljude koji pate.

Treće pitanje bilo je usmjereno na okoliš, a postavila ga je Annamaria Panarotto. Ona je pitala Papu kako aktivisti mogu potaknuti političare da grade pravedne odnose.

Odgovorio je da je naše društvo ispunjeno napetošću između brzog obavljanja stvari i naše svijesti da ta brzina nije prirodna. Papa Franjo potaknuo je ljude da “uspore” kako bi prigrlili potrebu “brige za mir”. “Mir se gradi kroz dijalog i uvažavanje drugih”, rekao je.

Četvrto pitanje postavili su Andrea Riccardi, utemeljitelj Zajednice sv. Egidija i Sergio Paronetto, Pax Christi, koji su zajedno pitali Papu o potrebi slušanja drugih u izgradnji mira.

Papa je potaknuo sve da prihvate pluralitet ideja, umjesto da pokušavaju učiniti sve uniformiranim. “Pokušaj sakriti napetosti”, rekao je, “samo dovodi do njihove erupcije na nasilniji način”.

“Prvi korak u zdravom životu s napetostima i sukobima jest prepoznati da su oni dio naših života, da su fiziološki, sve dok ne prijeđu prag nasilja”, rekao je. “Zato ih se ne bojte. Nemojte se bojati ako postoje različite ideje koje se sukobljavaju i možda sudaraju.”

Posljednje pitanje postavili su Maoz Inon, Izraelac čiji su roditelji ubijeni u Hamasovom napadu 7. listopada 2023., i Aziz Sarah, Palestinac čiji je brat ubijen u Gazi.

Dok su se dvojica muškaraca zagrlila u znak bratske ljubavi, Papa i okupljeno mnoštvo dugo su pljeskali zbog priznanja njihove zajedničke boli zbog rata u Svetoj Zemlji.

Papa je rekao da nema riječi koje bi mogle izraziti snagu njihova svjedočanstva te je pozvao sve da zastanu na trenutak i pomole se za mir.

Na kraju je papa Franjo izrazio uvjerenje da se put prema miru oslanja na obične ljude, a ne na moćnike.

“Sve sam više uvjeren”, rekao je, “da budućnost čovječanstva nije samo u rukama velikih vođa, velikih sila i elita. To je prije svega u rukama naroda; u njihovoj sposobnosti da se organiziraju.”

Zaključio je susret podsjetivši da mir dolazi iz dijaloga, a ne iz ideologije. “Mir nikada neće biti rezultat nepovjerenja, zidova, oružja uperenih jednih na druge”, rekao je papa.

“Sveti Pavao kaže: Što tko sije, to će i žeti! (Gal 6,7). Ne sijmo smrt, razaranje, strah. Sijmo nadu!”, zaključio je Papa.