„Molimo milost za milosrdno srce kako bismo bili svjedoci Onoga koji nas gleda s milosrđem. To je glavno svojstvo samilosti što smo je primili od Boga da je darujemo braći“, istaknuo je papa Franjo pred kardinalima, koji su, prema njegovim riječima, svjedoci vjere i nadasve ljudi misija, dijaloga i naviještanja, koji ne poznaju granica. Mjesec dana nakon imenovanja njih trinaestorica iz Azije, Afrike, Europe i Amerike položila su zakletvu vjernosti i poslušnosti Petrovom nasljedniku na dobrobit Božjeg puka.

Predsjednik Papinskog vijeća za međuvjerski dijalog kardinal Miguel Angel Ayuso Guixot izrazio je Papi uime novih kardinala i njihovih prijatelja, rodbine i vjernika zahvalnost za njihov izbor kao suradnika “s Petrom i pod Petrom”. „Ovo je neka vrsta konzisotrija redovnika”, primijetio je, podsjećajući kako većina novih kardinala potječe iz redovničkih zajednica, što je providonosno za Izvanredni misijski mjesec. “Sveti Oče, svoji neumornim radom Vi ste nas u više navrata pozvali da kao Crkva djelujemo izvan granica, da idemo na egzistencijalne periferije, da hodamo putem ekumenskog i međuvjerskog dijaloga. Želimo zajedno s Vama pokrenuti procese, želimo graditi novi svijet u kojem će vladati bratstvo, mir i suživot”. To je i srž Papinog govora, koji je istaknuo, komentirajući liturgijska čitanja, kako je samilost upisana oduvijek u Božjem srcu. Odbacivanje stvara, prema njegovim riječima, ustrojstva nesamilosti. Samilost nije fakultativna, već bitna, zaključio je Papa i primijetio kako se kardinali prvi moraju pitati jesu li svjesni da su i oni bili objekt Božje samilosti, da im je prethodila i da ih je pratila Njegova samilost te da su i oni “djeca milosti”. Marija je to bila uvijek. Lojalnost službe je ukorijenja u samilosti. Stoga, poručio je Papa, moramo reći ne ravnodušnosti, ne odbacivanju. Lojalnost kardinalske službe ovisi upravo o toj živoj svijesti.

U Kardinalski zbor su uvršteni predsjednik Papinskog vijeća za međureligijski dijalog mons. Miguel Angel Ayuso Guixot, MCCJ; arhivar i knjižničar Svete Rimske Crkve mons. José Tolentino Medonça; nadbiskup Jakarte mons. Ignacije Suharyo Hardjoatmodjo; nadbiskup San Cristóbal de la Habane mons. Juan de la Caridad García Rodríguez; nadbiskup Kinshase mons. Fridolin Ambongo Besungu, OFM Cap.; nadbiskup Luksemburga mons. Jean-Claude Höllerich, SJ; biskup Huehuetenamga mons. Alvaro L. Ramazzini Imeri; nadbiskup Bologne mons. Matteo Zuppi; nadbiskup Rabata mons. Cristóbal López Romero, SDB i podtajnik Odjela za migrante – Dikasterija za služenje cjelovitom ljudskom razvoju preč. o. Michael Czerny, SJ.

Zajedno s njima Papa je članovima Kardinalskog zbora pridružio dvojicu nadbiskupa i jednoga biskupa koji su se istaknuli u svome služenju Crkvi. To su umirovljeni nadbiskup Neptea mons. Michael Louis Fitzgerald; umirovljeni nadbiskup Kaunasa mons. Sigitas Tamkevicius, SJ i umirovljeni biskup Benguele mons. Eugenio Dal Corso, PSDP.