Nakon višestrukog odgađanja zbog pandemije, napokon je bilo moguće održati uživo plenarnu skupštinu Papinskog vijeća za jedinstvo kršćana. Primijetio je to i Papa, koji je dodao kako je tragični utjecaj pandemije na društveni život pogodio i ekumensko djelovanje, sprečavajući kontakt i nove projekte.

No, zdravstvena kriza bila je prilika i za jačanje i obnovu odnosa među kršćanima, naglasio je. Prvi značajan utjecaj na ekumenska djelovanja je obnovljena svijest o tome da svi pripadaju jednoj kršćanskoj obitelji, svijest ukorijenjena u iskustvu dijeljenja iste krhkosti i mogućnosti pouzdavanja samo u pomoć koja dolazi od Boga. Paradoksalno, pandemija , što nas je natjeralo da se držimo udaljenosti jedni od drugih, dalo nam je da shvatimo koliko smo zapravo bliski jedni drugima i koliko smo odgovorni jedni za druge, rekao je. Bitno je nastaviti njegovati tu svijest i poticati inicijative koje povećavaju taj osjećaj bratstva, istaknuo je. Pretpostavka o samodostatnosti i autoreferencijalnost ozbiljne su prepreke ekumenizmu. Danas je nužno da putujemo zajedno, sve bratske konfesije, ili se ne krećemo, istaknuo je Papa. Kako je rekao, danas je svijest o ekumenizmu takva da se ne može pomišljati na polazak na put vjere bez društva braće i sestara drugih Crkvi ili crkvenih zajednica.

Papa je govorio i o novom tragičnom izazovu – ratu u Ukrajini. Kako je rekao, regionalnih ratova nije nedostajalo od II. svjetskog rata, što je Papa nazivao trećim svjetskim ratom „u dijelima“. Međutim rat u Ukrajini, okrutan i besmislen kao i svaki rat – istaknuo je Papa, ima veću dimenziju, prijeti cijelome svijetu, koje ne može ne izazvati savjest svakog kršćana i Crkve. Pozivajući se na encikliku Fratelli tutti, Papa je upitao što su Crkve učinile i što mogu učiniti da pridonesu razvoju svjetske zajednice, sposobne stvarati bratstvo počevši od ljudi i naroda koji žive društveno prijateljstvo (br. 154).

Svijest da je skandal podjele kršćana imao povijesnu težinu u stvaranju zla u prošlom je stoljeću potaknula vjerničke zajednica, pod vodstvom Duha Svetoga, da žele jedinstvo za koju je Gospodin izmolio i dao svoj život, naglasio je papa Franjo te dodao: danas, suočeni s barbarstvom rata, ta čežnja za jedinstvom se mora ponovno pokrenuti. Ignorirati podjele među kršćanima, iz navike ili rezignacije, znači tolerirati to onečišćenje srca koje čini tlo za sukobe plodnim, rekao je. Naviještanje evanđelja mira, tog evanđelja koje razoružava srca čak i pred vojskama, bit će vjerodostojnije samo ako ga navijeste kršćani konačno pomireni u Isusu, Knezu mira; kršćani potaknuti njegovom porukom sveopće ljubavi i bratstva, koje nadilaze granice njihove zajednice i nacije.

Iz te perspektive, Papa je istaknuo dragocjeni doprinos Papinskog vijeća za promicanje jedinstva kršćana u promišljanje kako ekumenski proslaviti 1700. obljetnicu Prvoga nicejskog sabora, koje će biti 2025. godine. Stil i odluke Nicejskog sabora moraju osvijetliti aktualni ekumenski put i donijeti nove konkretne korake prema cilju potpune ponovne uspostave jedinstva kršćana, nastavio je, dodajući kako s obzirom da se ta obljetnica poklapa s jubilejskom godinom imati ekumensku dimenziju.

Budući da je prvi ekumenski sabor bio sinodalni čin, Papa je istaknuo poziv koje je,  zajedno s Glavnim tajništvom Biskupske sinode, Vijeće uputilo biskupskim konferencijama, potičući na pronalazak načina da se u trenutnom sinodskom procesu slušaju glasove braće i sestara drugih konfesija o pitanjima koja osporavaju vjeru i diakoniju u današnjem svijetu.