Papa odobrio proglašenje dekretā u procesima kanonizacija
Papa Franjo i biskup Albana Marcello Semeraro (Vatican Media)
Tiskovni ured Svete Stolice objavio je u četvrtak 14. prosinca da je tijekom audijencije kardinala Marcella Semerara, prefekta Dikasterija za kauze svetaca, papa Franjo ovlastio isti Dikasterij da objavi osam dekreta kojima se priznaje čudo koje se pripisuje dvojici časnih slugu Božjih, dekret o mučeništvu petorice svećenika i jednoga sjemeništarca te dekrete o herojskom stupnju življenja kreposti za trojice slugu Božjih.
Dva odobrena dekreta odnose se na čuda koja se pripisuju dvojici časnih slugu Božjih. Prvi dekret priznaje čudo pripisano zagovoru meksičkog svećenika Moisésa Lira Serafína, redovnik Sinova misionara Duha Svetoga i utemeljitelja Kongregacije sestara misionarki Bezgrešnog začeća Marijina (Zacatlán [Meksiko], 16. rujna 1893. – Mexico City [Meksiko], 25. lipnja 1950.). Drugi dekret priznaje čudo koje se pripisuje zagovoru španjolske bosonoge karmelićanke Ane de Jesús, r. Ana de Lobera y Torres (Medina del Campo [Španjolska], 25. studenog 1545. – Bruxelles [Belgija], 4. ožujka 1621.).
Papa je odobrio i proglašenje dekreta o mučeništvu za petoricu svećenika i jednog sjemeništarca, koji su svi bili sluge Božje. Prvi, Giuseppe Rossi, dijecezanski svećenik rođen je 3. studenog 1912., a ubijen je zbog mržnje prema vjeri 26. veljače 1945. u blizini Castiglione Ossola u Italiji.
Dekretima se također priznaje i mučeništvo četvorici slugu Božjih koji su ubijeni zbog mržnje prema vjeri 28. studenoga 1964. u Baraki i Fiziju, Demokratska Republika Kongo. To su: Luigi Carrara i Giovanni Didonè, redovnici Družbe misionara Duha Svetoga za misije; Vittorio Faccin, redovnik iste Družbe; i Albert Joubert, dijecezanski svećenik.
Na popisu dekreta nalazi se i sluga Božji Ján Havlík, sjemeništarac Družbe misionara svetog Vinka Paulskog (r. Vlčkovany [Slovačka], 12. veljače 1928.), ubijen zbog mržnje prema vjeri 27. prosinca 1965. u Skalici u Slovačkoj.
Preostala tri dekreta, koja se tiču herojskog stupnja življenja kreposti, odnose se na slugu Božjeg Alberta Berettu (r. Enrica), svećenika redovnika Reda manje braće kapucina (Milano [Italija], 28. kolovoza 1916. – Bergamo [Italija], 10. kolovoza 2001.); Ernesta Guglielma Cofiña Ubica, gvatemalskog vjernika laika i oca obitelji (Ciudad de Guatemala [Gvatemala], 5. lipnja 1899. – 17. listopada 1991.); te Francesce Lancellotti, talijanske vjernice laikinje i majke obitelji (Oppido Lucan [Italija], 7. srpnja 1917. – Rim [Italija], 4. rujna 2008.).