“S ove izvanredne Biskupske sinode proizašao je”, istaknuo je Papa u propovijedi na završnoj misi, “krik siromaha za nadu Crkve. Potrebno je prakticirati Božju, a ne osobnu vjeru za koju su uvjereni da je bolja od drugih, pa se udaljavaju od njih i podižu zidove.”

Papa je nazvao tu vrstu vjere licemjernom. Onom koja zaboravlja da se pravo štovanje Boga sastoji u ljubavi prema bližnjem. I u crkvenim krugovima se ismijavaju siromasi jer uznemiruju neke.

Papa je predložio da se molimo za milost kako bi svi kršćani, a posebno katolici mogli čuti krik nade Crkve, koja je na području Amazonije osakaćena.

Rekao je da se na amazonskom području podižu zidovi, bespravno prisvajaju dobra, otuđuju prava, preziru domaći običaji i zauzimaju tereni. Ljudi nisu ništa naučili od pogrešaka prošlosti, već nastavljaju oduzimati drugima i ranjavati braću.

Prigodom izglasanja završnog dokumenta 26. listopada na temelju kojeg će nastojati još ove godine objaviti posinodalnu pobudnicu za smjernice pastoralne, kulturalne, ekološke i društvene djelatnosti na području Amazonije, Papa je potaknuo svećenike na jači apostolski polet u toj pastoralnoj djelatnosti te najavio da će zadužiti posebno novo povjerenstvo da prouči mogućnosti povjeravanja službe đakonata i ženama.

Papa Franjo smatra da bi bilo dobro da mladi redovnici provedu godinu dana na područjima u kojima prevladajvaju druge vjeroispovijesti, a svećenici koji se spremaju za diplomatsku službu Svete Stolice umjesto da provode godinu u diplomatskim predstavništvima djeluju po biskupijama u inozemstvu. Papa smatra da je potrebno osnovati sjemenište i bogosloviju u kojoj će se odgajati urođenički svećenici, jer Zapad ima premalo svećeničkih kandidata.

Upozorio je takozvanu “katoličku elitu” kako je opasno usredotočiti pozornost na male stvari, a izgubiti iz vida bitne.

Zahvalio je Tajništvu Sinode na organizaciji, a medijima je preporučio neka, prenoseći završni dokument, svoju pozornost usredotoče na pastoralne, kulturne, ekološke i društvene dijagnoze te srž dokumenta, a ne toliko na disciplinska pitanja. Također je poručio da se ne pitaju tko je pobijedio, a tko izgubio jer su svi pobjednici.

Prije molitve Anđeo Gospodnji Papa se obratio nazočnima i preporučio im da napuste ideološke močvare i krenu na pučinu gdje će im Duh Sveti otvoriti nove putove za naviještanje Evanđelja približavajući se kulturi različitih naroda.

Nakon Angelusa Papa je svoje misli upravio libanonskom narodu, a posebice mladima koji posljednjih dana prosvjeduju zbog društvenih, moralnih i gospodarskih problema u zemlji. Sve uključene strane pozvao je da na putu dijaloga potraže pravedna rješenja. Pritom ih je povjerio Blaženoj Djevici Mariji, Kraljici Libanona, kako bi, uz pomoć međunarodne zajednice, ta zemlja i dalje bila mjesto mirnoga suživota i poštovanja prema dostojanstvu i slobodi svake osobe, na dobrobit čitavog Bliskog istoka. Na kraju je Sveti Otac potaknuo da se moli krunica za misije, odnosno za misionare i misionarke koji nailaze na velike teškoće. Istodobno je pozvao i na molitvu krunice za mir zato što  evanđelje i mir idu zajedno.