Spor, koji se odnosio na suverenitet tri otoka i ponajviše na pristup Atlantskom i Tihom oceanu, opasno se zaoštrio nakon kraha svih pregovora između vojnih vlasti koje su tada vodili Pinochet u Čileu i Videla u Argentini. Dva „bratska“ naroda prije četiri desetljeća našla su se na korak od rata, koji je na sreću izbjegnut zahvaljujući „dostojanstvenom, razumnom i pravednom rješenju“ proizišlom iz posredničkoga rada koji je poticao Ivan Pavao II., a omogućili kardinali Antonio Samorè i Agostino Casaroli.

Svečanost u nazočnosti veleposlanikā i predstavnika dviju vlada

Na svečanosti su bili nazočni kardinali, članovi Diplomatskog zbora akreditirani pri Svetoj Stolici, zajedno s predstavnicima argentinskih i čileanskih vlasti te predstavnicima posrednika koji su sudjelovali u tom događaju. Tijekom svečanosti objavljene su dvije poštanske marke nastale suradnjom između argentinske, čileanske i vatikanske pošte.

Papa Franjo je pred okupljenima istaknuo očitu snagu posredovanja Svete Stolice i vrijednost dijaloga kao referentnih modela za, kako je dodao izvan unaprijed pripremljenoga govora, ovo vrijeme u kojemu ima licemjerja jer se govori o miru i istodobno se igra rata.

„U nekim zemljama u kojima se mnogo govori o miru, investicije koje daju najveću zaradu jesu tvornice oružja. To nas licemjerje uvijek vodi u neuspjeh. Neuspjeh bratstva, neuspjeh mira“, rekao je Sveti Otac.

U Ukrajini i Palestini „neuspjesi čovječanstva“

Neka Bog dade da međunarodna zajednica prevlada snagu prava kroz dijalog, jer dijalog treba biti duša međunarodne zajednice, istaknuo je Papa te, ponovno odstupajući od pisanoga teksta, rekao da želi navesti dva neuspjeha današnjega čovječanstva: „Ukrajina i Palestina, gdje vlada patnja, gdje arogancija osvajača ima prednost nad dijalogom.“

Stoga je ta obljetnica prilika da se svijetu uputi još jedan apel za mir i dijalog. Obveza koju su ove dvije zemlje uključile tijekom dugih pregovora, kao i plod mira i prijateljstva, zapravo su model za oponašanje, napomenuo je papa Franjo.

Zabrinutost Ivana Pavla II.

Velika je njegova zabrinutost zbog zbivanja u našem vremenu, kao što je velika bila zabrinutost Ivana Pavla II. koji se od prvih dana svoga pontifikata, 1978. godine, zauzimao ne samo kako bi se spriječilo da se spor između Argentine i Čilea pretvori u oružani sukob, nego i kako bi se pronašao način da se on definitivno riješi. Dvije su vlade tada tražile posredovanje poljskoga pape, koje se, popraćeno konkretnim i zahtjevnim naporima te molitvom i čežnjom naroda za mirom, ostvarilo šest godina poslije, 1984. godine. Bilo je to zadovoljavajuće rješenje, utemeljeno na pravednosti i međunarodnom pravu, koje je isključivalo pribjegavanje sili, primijetio je papa Franjo te dodao: „Danas vidimo koliko je žalosno pribjegavanje sili“.

Mir i prijateljstvo

Osvrćući se potom na naslov sporazuma u kojemu stoji da je on o „miru i prijateljstvu“, Sveti Otac istaknuo je da mir, kako tada tako i danas, zahtijeva svakodnevni napor kako bi ga se sačuvalo od prepreka koje mu se mogu suprotstaviti i kako bi se poduprlo sve što ga može obogatiti. Potpuno i konačno rješenje spora oko Čilea i Argentine, napomenuo je Papa, zaslužuje biti predloženo u sadašnjoj situaciji u svijetu, u kojemu je toliko mnogo sukoba u tijeku, koji se pogoršavaju zbog nedostatka učinkovite volje da se potpuno isključe uporaba sile ili prijetnje u svrhu njihova rješavanja. Mi to doživljavamo prilično tragično, primijetio je rimski biskup.

Potom se osvrnuo na drugu riječ, na prijateljstvo kao protuotrov za hladne vjetrove rata koji pušu u ovoj eri i koji se nadovezuju na česte pojave nepravde, nasilja i nejednakosti, kao i na ozbiljne klimatske krize i antropološke mutacije bez presedana.

Pred tim protivljenjima, teškoćama, padovima, papa Franjo je potaknuo da postanemo svjesni sebe, drugih, kao i stvarnosti, ne zaboravljajući naše stanje ‘prosjaka’, prosjaka bitnoga, prosjaka onoga što daje smisao našem životu.

Inicijative i politike za prevladavanje krizā

Na kraju, Papa je rekao da se sjedinjuje s osjećajima biskupā Argentine i Čilea koji su prije nekoliko tjedana, povodom 40. obljetnice, potpisali novu deklaraciju kojom se prisjećaju kako je Sporazum spriječio rat između bratskih naroda. Hvala Bogu što nas je zaštitio i spasio od rata, istaknuo je papa Franjo te poželio da se put mira i suradnje između ta dva naroda produbi za dobrobit oba naroda. „Neka duh susreta i sklada među narodima, u Latinskoj Americi i diljem svijeta, željnih mira, pridonese umnožavanju koordiniranih inicijativa i politika, kako bi se riješile brojne društvene i ekološke krize koje pogađaju stanovništvo svih kontinenata, nanoseći štetu najsiromašnijima“, potaknuo je papa Franjo.