Napomenuo je da ambicije i suparništva ostavljaju čovjeka praznim i tužnim te ih potaknuo da njeguju prijateljstva sa studentima iz svih dijelova svijeta, razgovarajući i pripovijedajući jedni drugima o svojim iskustvima.

Besmisleno je natjecati se u brzini s tehnološkom inteligencijom, koja na temelju algoritama obrađuje informacije brže od nas. Ljudska inteligencija, naprotiv, mora sačuvati povezanost s pamćenjem, osobnim proživljenim iskustvima, titrajima duše i srcem. To je osobito važno na mjestima poput papinskih sveučilišta, gdje se okuplja „cijeli svijet“ i gdje se čovjek može obogatiti slušajući i upoznajući druge.

Papa Lav XIV. u homiliji je studentima koji se pripremaju započeti novi ciklus studija naznačio stav kojim se trebaju voditi kako bi razdoblje obrazovanja pred njima bilo više od pukog nastavka studijskih i istraživačkih aktivnosti.

Sveti Otac pred oko pet tisuća okupljenih vjernika istaknuo je da započeti akademsku godinu misnim slavljem, odnosno okupljanjem oko Kristova euharistijskog stola, već mnogo govori o ispravnom stavu koji trebamo imati tijekom obrazovanja, a to je stav darivanja samoga sebe:

„Nitko, dakle, neće poučavati, studirati i istraživati samo za sebe, nego s drugima i za druge, a nadasve s Gospodinom i za Gospodina.“

Osvrćući se na čitanje iz Poslanice Galaćanima, Papa je istaknuo da se u njoj govori o inteligenciji, svojstvu presudnom za vjeru i poslanje, ali i o pamćenju i kritičkom mišljenju. Apostol Pavao upozorio je zajednicu u Galaciji da se ne da zavesti i da ne postane žrtvom lažnih učitelja koji vjerske osjećaje mnogih vjernika usmjeravaju prema vlastitim interesima. Rimski biskup stoga je potaknuo studente da u novoj akademskoj godini cijene studij kao služenje vjeri i istini, za vlastito dobro i za dobro mnoge braće i sestara za koje je Gospodin dao svoj život.

Kako ne bi bili opčinjeni ili očarani, sveti Pavao predlaže da se prisjetimo izvora vlastite inteligencije i vjere, čuvajući svijest o njihovu izvoru u Duhu Svetome, rekao je Papa te dodao:

„Inteligencija se, dakle, mora prisjećati: ne na način da samo povezuje podatke, kao što to algoritam danas čini brže od nas, nego tako da se prisjeća proživljenih iskustava, s odjecima koje može osjetiti samo ljudska duša, te da dublje ulazi u dodir s njihovom dobrotom.“

Želja za stjecanjem visokog obrazovanja također ima isti izvor, istaknuo je Petrov nasljednik, jer sve što je dobro započinje u znaku Duha Svetoga te stoga ima dah, dinamiku i osjećaj zajedništva koji se, nakon što ih iskusimo, utiskuju u srce.

Papa Lav XIV. potom je rekao da je potrebno zaštititi početni žar od svega što bi moglo ugroziti njegovu snagu. Narcizam i sve što iz njega proizlazi najpodmuklija su opasnost za one koji studiraju i istražuju:

„Rutina, ambicije, suparništva i drugi negativni čimbenici s vremenom mogu odvratiti pozornost i iscrpiti snagu, ostavljajući čovjeka duhovno praznim i malodušnim, svadljivim i tužnim.“

Ključno je ponovno uspostaviti dodir s izvornim nadahnućem, odnosno željom za znanjem koja pokreće svaki akademski put, rekao je Papa te dodao:

„Stoga se valja vratiti srcu. Ondje je sve počelo, ondje je početak koji ostaje s nama. Predragi, čuvajte srce! Bilo da ste studenti, istraživači ili profesori, čuvajte srce kako bi svako životno razdoblje i svaka odgovornost bili proživljeni u znaku Duha Svetoga.“

Sveti Otac zatim je potaknuo okupljene da njeguju dragocjeni dar prijateljstva, osobito kada se ono živi u zajedničkom traženju istine u Kristu. Pozvao ih je i da ne zaborave siromašne, koji se ponekad mogu pojaviti u liku dosadnog prijatelja koji usred noći kuca na vrata, kako je naviješteno u čitanju iz Lukina evanđelja, ili pak u liku onih koji su u nepovoljnijem položaju i nemaju pristup visokom obrazovanju. U takvoj neravnoteži imamo dužnost dijeliti s drugima, napomenuo je Papa te dodao:

„Dijelimo ono što nas hrani. Mnogi nemaju iste mogućnosti obrazovanja kakve smo mi imali. Otvorimo vrata, nemojmo se zatvarati.“

Rimski biskup potom se osvrnuo na svoju encikliku „Magnifica humanitas“ kako bi ponovno istaknuo da se i sveučilišta nalaze u situaciji koju je opisao na početnim stranicama toga dokumenta. Naime, prorok Nehemija imao je zadaću obnoviti jeruzalemske zidine nakon babilonskog progonstva. U obnovu je uključio obitelji te svakome dodijelio vlastitu ulogu u zajedničkom radu. Papa je pritom rekao:

„Svatko ima svoju zadaću na tome gradilištu na kojemu je važno raditi zajedno. Primjerice, oni koji se suočavaju s fragmentacijom znanja i utjecajem novih tehnologija na ljudski um uviđaju da valja promicati istinsku higijenu pozornosti: ritmove koji uključuju tišinu, temeljito proučavanje, čitanje i promišljenu razmjenu mišljenja; bez tih elemenata unutarnja sloboda može biti ugrožena.“

U zajedničkom radu na obnovi posebno važnu zadaću ima i studij teologije, koji se također suočava s tim izazovima, ali svojim istraživanjem na gradilištu „Božjega grada“ pridonosi rasvjetljavanju rada svih, nalazeći se na sjecištu različitih područja znanja.

Papa Lav XIV. na kraju homilije pozvao je studente da u punini prožive godine studija u Rimu, da ne dopuste da one prođu uzalud te da ne propuste priliku za kulturno i ljudsko obogaćivanje koju im pružaju studenti pristigli iz najudaljenijih dijelova svijeta:

„Kada ste na sveučilištu, pogledajte oko sebe: u vašim predavaonicama sjedi cijeli svijet. Uz vas studiraju osobe iz Afrike, Azije, Amerike, Europe i Oceanije. Nemojte se ograničiti samo na to da sjedite jedni pokraj drugih: susrećite se, razgovarajte, slušajte jedni druge, pripovijedajte jedni drugima o svojim crkvenim iskustvima, molite zajedno, dijelite trenutke opuštanja i stvarajte prijateljstva koja će vas pratiti cijeloga života“, izvijestio je Vatican News.