Sveti Otac izrazio je veliko zadovoljstvo četverodnevnim boravkom u Turskoj, osobito sudjelovanjem u obilježavanju 1700. obljetnice Prvoga nicejskog sabora, gdje je na povijesnom lokalitetu Niceje sudjelovao u ekumenskom slavlju s poglavarima različitih kršćanskih tradicija.

Govoreći o ulozi Turske u svjetskom i regionalnom miru, Papa je istaknuo kako ta zemlja „ima posebnu vrijednost kao prostor u kojem pripadnici različitih religija žive u miru“, dodavši da je riječ o „primjeru kojem treba težiti cijeli svijet“. Osvrnuo se i na razgovor s turskim predsjednikom Recepom Tayyipom Erdoğanom, naglasivši njihovu zajedničku brigu za stanje u Gazi i potrebu pravednog rješenja sukoba.

Ponovio je i da Sveta Stolica „već godinama podupire rješenje dviju država“ te istaknuo važnost turske diplomacije u posredovanju između Ukrajine i Rusije, uključujući i otvaranje koridora za izvoz žita na početku sukoba. Izrazio je nadu da bi Turska, zahvaljujući svojim odnosima s čelnicima Ukrajine, Rusije i Sjedinjenih Država, mogla ponovno pridonijeti uspostavi prekida vatre i obnovi dijaloga.

Posebnu je pozornost privukla Papina objava o inicijativi koja bi mogla postati jedno od najznačajnijih ekumenskih događanja desetljeća. Papa Lav XIV. otkrio je da je na velikom ekumenskom susretu u Niceji otvorena tema zajedničke kršćanske proslave Jubileja Otkupitelja 2033., u povodu 2000. obljetnice Kristova uskrsnuća.

Izjavio je da je ideja „dobro prihvaćena“, iako formalni pozivi još nisu upućeni, te da postoji mogućnost da se jubilej svečano obilježi upravo u Jeruzalemu, mjestu Kristove muke i uskrsnuća.

„Susret u Niceji bio je doista lijep jer su sudjelovali kršćani različitih tradicija. Pred nama su godine priprema za moguću veliku obljetničku proslavu“, poručio je Sveti Otac.

Ovaj jubilej, ako bude ostvaren 2033. godine, mogao bi predstavljati povijesni trenutak za kršćane diljem svijeta – zajedničko slavljenje središnjeg otajstva vjere na svetim mjestima, uz snažan ekumenski naglasak i svjedočanstvo jedinstva.