Istaknuo je pritom kako mladima nisu potrebni unaprijed pripremljeni odgovori na velika životna pitanja, nego blizina i iskrenost autoritativnih i odgovornih odraslih osoba. Naglasio je i da je nastava katoličkog vjeronauka poput odskočne daske s koje djeca i mladi mogu zaroniti u očaravajuću avanturu unutarnjeg dijaloga, zbog čega predstavlja nezamjenjiv element odgojnog saveza koji je danas toliko potreban.

Sveti Otac najprije je zahvalio vjeroučiteljima na zahtjevnom radu koji obavljaju u školi, često tihom i neupadljivom, ali istodobno vrlo važnom za rast djece, mladih i adolescenata. Potom je istaknuo važnost vjerske dimenzije kao sastavnog elementa ljudskog iskustva, pozivajući se na Ispovijesti svetoga Augustina i na čovjekovo unutarnje traganje, s kojim su oduvijek povezana velika pitanja o životu, odnosu s Bogom, stvorenim svijetom i drugima.

Naglasio je kako žeđ za beskonačnim, prisutna u svakoj osobi, može postati pokretačka snaga za promicanje mira, obnovu društva i nadilaženje njegovih proturječnosti.

Papa je pritom istaknuo da je nastava katoličkog vjeronauka disciplina velike kulturne vrijednosti, korisna za razumijevanje povijesnih i društvenih dinamika, kao i izraza mišljenja, stvaralaštva i umjetnosti koji su oblikovali i nastavljaju oblikovati lice Italije, Europe i mnogih zemalja svijeta.

Rimski biskup potom je rekao nastavnicima da sve to ulazi u njihovu nastavu u svjetlu uvijek aktualnog nauka Crkve, u dijalogu s drugim područjima znanja i religijskog istraživanja, kako bi se novim generacijama, uz puno poštovanje slobode svakoga, učinilo dostupnim ono što bi inače moglo ostati nejasno i nedorečeno. Naglasio je da prava laičnost ne isključuje religijsku činjenicu, nego je, naprotiv, prepoznaje kao odgojni resurs.

Dodao je da je to dio šireg stava, nužnog za svaki dijalog, kako u školi tako i u društvu: upoznati i voljeti ono što jesmo kako bismo mogli susresti drugoga s poštovanjem i otvorenošću.

Papa se zatim osvrnuo na naslov susreta „Srce govori srcu“, nadahnut geslom svetoga Johna Henryja Newmana, istaknuvši kako on upućuje na put u kojem je istina cilj, a osobni odnos put kojim se do nje dolazi. Na taj način, rekao je, moguće je pomoći mladima da prepoznaju glas koji već odjekuje u njima, kako ga ne bi ugušili ili zamijenili bukom koja ih okružuje, osobito u vremenu stalne izloženosti raznim podražajima.

„Čovjek ne može živjeti bez istine i autentičnih značenja, a mladi, i kada se čine apatičnima ili neosjetljivima, iza privida ravnodušnosti često skrivaju nemir i patnju onih koji ‘osjećaju previše’ i na vrlo intenzivan način, a ne uspijevaju imenovati ono što proživljavaju“, istaknuo je.

U takvom kontekstu, naglasio je, podučavati danas znači formirati osobe za osluškivanje srca, a time i za unutarnju slobodu i sposobnost kritičkog mišljenja, slijedeći dinamiku u kojoj se vjera i razum ne suprotstavljaju, nego zajedno sudjeluju u poniznom i iskrenom traženju istine. Dodao je kako odgoj zahtijeva strpljenje u sijanju, bez očekivanja neposrednih rezultata, uz poštovanje vremena rasta svake osobe, ali prije svega – ljubav.

Petrov nasljednik potom je potaknuo vjeroučitelje da budu vjerodostojni učitelji, da prenose vrijednosti bez protagonizma i moraliziranja, da nude perspektive koje ohrabruju te da budu svjedoci ponizne i bliske dosljednosti koja i najzahtjevnije sadržaje čini prihvatljivima.

„Vaši učenici ne trebaju unaprijed pripremljene odgovore, nego blizinu i iskrenost odraslih koji ih prate s autoritetom i odgovornošću dok se suočavaju s velikim životnim pitanjima“, poručio je.

Na kraju je Papa istaknuo kako će dječaci i djevojčice, više od same stručnosti prožete strašću za učenjem, kulturnom ozbiljnošću i didaktičkom pripremom, pamtiti pogled i riječi onih koji su u njima znali prepoznati jedinstveni dar, onih koji su ih shvaćali ozbiljno i nisu se bojali podijeliti s njima dio puta, pokazujući da su i sami muškarci i žene koji traže, misle, žive i vjeruju.

Sveti Otac stoga je pozvao vjeroučitelje da, suočeni s izazovima današnjega školskog i odgojnog konteksta, budu služitelji svijeta obrazovanja, graditelji nade, neumorni tražitelji mudrosti i vjerodostojni promicatelji različitih izraza ljepote.