Premda se intervju posebno usredotočio na probleme s kojima se suočavaju Napulj i južna Italija, papa Franjo jasno je dao do znanja da su problemi s kojima se suočavaju „globalna pitanja“, pitanja koja se „tiču budućnosti cijelog svijeta“. „Nismo se probudili na ratove i planetarnu nepravdu, nismo poslušali vapaj siromaha našeg teško bolesnog planeta.“

Papa Franjo naglasio je kako je potrebna „promjena smjera“, rekavši da smo svi izazvani to činiti. Danas je „vrijeme kušnje, vrijeme izbora… Vrijeme je da se ponovno odredi pravac“, kazao je. Posebno je istaknuo potrebu održivog i cjelovitog razvoja te novih načina razumijevanja gospodarstva i napretka; olakšanja duga zemljama u razvoju i potrebe da se stane na kraj iskorištavanju zemlje, utrci u naoružanju te eksploataciji ljudi, napose djece. Kako bismo odgovorili na te krize, Papa je napomenuo da je nužna kreativnost usmjerena na opće dobro, ponovivši još jednom da je ključan smjer kojim ćemo ići.

Osvrćući se na pitanje rata, papa Franjo je rekao da se danas mjerimo ratom u Ukrajini, ali i mnogim drugim ratovima. Citirao je svetog Ivana Pavla II., koji je, nakon terorističkog napada 11. rujna, pisao da se „porušeni poredak ne može potpuno obnoviti dok se ne spoje pravda i oprost”.

„Stupovi istinskog mira su pravda i praštanje, što je poseban oblik ljubavi”, rekao je, dodajući: „Za sve postoji vrijeme. Prije oprosta dolazi osuda zla. Bitno je, međutim, ne njegovati rat, nego pripremati mir, sijati mir.”

Papa se osvrnuo i na pitanje brige za okoliš, posebno u kontekstu Terra dei Fuochi („zemlja požara“) u blizini Napulja, te nedavnih razornih poplava u talijanskoj regiji Marche. Ponovio je još jednom da je „sve povezano“, rekavši da od te svijesti moramo „početi iznova“. „Danas je prijeko potrebno da svaka osoba i cijela međunarodna zajednica kao prioritet uzmu ekološku predanost kolegijalnom, solidarnom i dalekovidnom djelovanju.”

Razgovaralo se i o nizu drugih tema, uključujući ulogu Crkve u politici, koju je Papa opisao kao „umijeće susreta“ i „najviši oblik milosrđa”; bilo je govora o „pošasti” organiziranog kriminala te o tomu što svijet može naučiti od globalnog juga u smislu solidarnosti i njegovog odnosa s vremenom, s poviješću i zemljom.