Papine riječi uz Anđelovo pozdravljenje u nedjelju, 12. srpnja 1998.

Predraga braćo i sestre!
1. Svima vama moj najsrdačniji pozdrav!
S ovog mjesta odmora, u ovom divnom okruženju kadorskih planina, ponovno želim govoriti o apostolskom pismu Dies Domini, objavljenom prošloga utorka. Osobito se želim zaustaviti na smislu nedjelje, koji združuje taj za kršćane sveti dan s onim što Bibilja ističe o “suboti”, danu Gospodnjem u Starome zavjetu, koji i danas kao takav slave naša židovska braća.
Prva glava Knjige Postanka, zaključujući prikaz o sedmodnevnom stvaranju – prikazu u kojemu se zbijeno vjerovanje stapa s uzvišenom pjesništvom – kaže da Bog počinu u “sedmi dan od svega djela koje učini” te “blagoslovi sedmi dan i posveti” (Post 2,2-3). “Šabat”, biblijska subota, povezana je s tom tajnom Božjega odmora. Ako mi kršćani slavimo nedjelju kao dan Gospodnji, to je stoga što se toga dana dogodilo Kristovo uskrsnuće, koje je dovršenje prvoga stvaranja i početak “novoga stvaranja”. U Kristu uskrslome potpuno se ostvaruje Božji “odmor”.
2. Slikom Boga koji se odmara, Biblija pokazuje radosno Stvoriteljevo zadovoljstvo pred djelom svojih ruku. “Sedmoga dana” Bog svraća pogled na čovjeka i svijet s udivljenjem i ljubavlju, osjećajem koji se potvrđuje u tijeku povijesti spasenja, kada Stvoritelj, osobito u događajima Izlaska, postaje spasiteljem svoga naroda.
“Dan Gospodnji” je tako dan koji očituje Božju ljubav prema svojim stvorenjima. Proroci se ne boje opjevati taj ljubavni odnos izričajima svadbe (usp. Hoš 2,16-24; Jer 2,2 itd): od Stvoritelja Bog je postao “zaručnikom” čovječanstva, a utjelovljenjem svoga Sina ostvario vrhunac toga mističnog braka.
U nedjelju je kršćanin pozvan otkrivati taj radosni Božji pogled i osjetiti se kao obavijenim i zaštićenim. Naš je život u doba tehnike u opasnosti postati sve bezimeniji u službi proizvodnje. Tako čovjek postaje nesposoban uživati ljepote svemira i još više, čitati u njemu odraz Božjega lica. Kršćani se svake nedjelje odmaraju ne samo zbog zakonitog zahtjeva odmora, nego nadasve zbog slavljenja djela Boga Stvoritelja i Otkupitelja. Iz tog slavljenja proizlaze poticaji radosti i nade, koji daju novi okus svagdanjem životu i stvaraju životni lijek protiv dosade, nedostatka smisla i očaja, od kojih se ponekad mogu osjetiti iskušanima.
3. Veliča duša moja Gospodina! Hvalimo Gospodina riječima Svete Djevice, koju Crkva promatra kao tota pulchra, “sva lijepa”, ženu u kojoj se sažimlje ljepota prvoga stvaranja s ljepotom novoga stvaranja. Ona nas potiče da budemo svjesni darova Božjih i da nedjelja sve više postane danom u koji pojedinci i obitelji okupljeni oko Euharistije i živeći odmor bogat kršćanskom radošću i solidarnošću, pjevaju pohvale Bogu s istim osjećajima Marijina srca.

Poslije Anđelova pozdravljenja Papa je rekao:

1. Pozdravljam vas i i zahvaljujem za vašu nazočnost, predraga braćo i sestre u biskupiji Belluno-Feltre i Treviso.
Osobito se obraćam mons. Pietru Brollo i zahvalan sam mu za ljubazne riječi koje mi je malo prije uputio. Zajedno s njim ljubazno pozdravljam svećenike, redovnike i redovnice koji djeluju u biskupiji Belluno-Feltre te sjemeništarce, sestre i sjemenišne odgojitelje, predstavnike svih župa i biskupijskog pastorala mladih, Pastoralnog vijeća kao i Vijeća za okupljanje laika koje predstavlja udruge i pokrete, Biskupijsko vijeće Katoličke akcije i Savez sakristana. Riječ osobite ljubavi upućujem bolesnicima praćenim UNITALSI i biskupijskim Karitasom. Svima ponavljam osjećaje svoje zahvalnosti za veliko svjedočanstvo jedinstva i skrbi prema mojoj osobi, koje mi uvijek pruža biskupija Belluno-Feltre.
Osobitu misao upućujem također župniku i vjerničkoj zajednici Lorenzaga, kojima zahvaljujem za obzirnu skrb kojom su mi blizi u tijeku mog boravka među tim divnim kadorskim planinama. Hvala!
2. Obraćam se sada mons. Paolu Magnaniju, biskupu Trevisa, koji mi je srdačno stavio na raspolaganje ovu kuću koja je crkvenom vlasništvu Trevisa. Protežem svoj pozdrav na svećenike njegove biskupije, trajne đakone kao i biskupijsko Vijeće Katoličke akcije, na odgovorne i mladiće Katoličke akcije za mladiće, skaute i Vijeće laika te vjernike koji su došli iz različitih biskupija. Osobito mislim na skupinu katoličkih selilaca praćenih pastoralom za selioce, bolesne, čija je nazočnost za mene neprocjenjiv dar.
3. Pozdravljam, također, zahvalnom dušom članove Državne šumarske uprave, ovdje nazočne sa svojim obiteljima, i sve one koji na bilo koji način skrbe vještinom i odanošću da osiguraju meni i svima koji me prate mirne i ugodne dane među ovim brdima.
Svakome želim da taj odmor od svagdanjih briga u “dan Gospodnji” bude koristan i zdrav za tijelo i za dušu.