Susret je organizirao Biskupski ordinarijat u suradnji s Teološko-katehetskim institutom. Uz biskupa domaćina Petra Palića, na pastoralnom susretu nazočilo je više od 90 svećenika.

Na početku je sudionike skupa u ime organizatora pozdravio dr. don Marko Šutalo, predstojnik TKIM-a i uveo u temu. Tema Pastoralnog dana bila je „Obitelj: hodočasnica nade“, a obrađena pod teološkim i pastoralnim vidom.

U pozdravnoj riječi biskup Petar Palić podsjetio je sudionike da papa Franjo od svoga izbora na Petrovu službu nastoji skrenuti pozornost na krizu obitelji. U tom smislu treba razumjeti i njegovo sazivanje redovite biskupske sinode na temu obitelji 2015. godine. Čini se da se u cijeloj povijesti Crkve obitelj nikada nije suočila s izazovima s kojima se danas suočava. U svakoj generaciji pojedine obitelji trpe sve vrste poteškoća, ali je obitelj danas na poseban način u krizi, jer je u krizi njezina bit, odnosno koncept obitelji, rekao je uvodno biskup Palić.

U društvu i svijetu u kojemu živimo raširen je zajednički život koji često zamjenjuje brak, a mnogi smatraju da je brak samo komad papira i to bezvrijedan komad papira. Izazovi različitih oblika životnih zajednica i težnje redefiniranja braka, teze o privremenosti braka, odnosno promoviranje „kulture neobvezivanja“, problem migracija i razdvajanje obitelji, ideje raznih skupina koje su suprotstavljene samom pojmu obitelji, kao da je obitelj po definiciji zla patrijarhalna institucija, samo su neki od izazova s kojima se svi susrećemo u društvima u kojima živimo, naglasio je biskup i ukazao na činjenicu da je obitelj i danas važna i stoga joj je posvećen ovaj susret.

Dr. don Ivica Raguž, profesor fundamentalne, dogmatske i ekumenske teologije i vršitelj dužnosti dekana Katoličkoga bogoslovnog fakulteta u Đakovu Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku govorio  je o temi: „Crkva u kući“ (Rim 16,5).

Prof. Raguž je kroz četiri teze progovorio o značenju i izazovima današnjih obitelji. Uvodeći u temu svoga promišljanja prof. Raguž je rekao da obitelj proživljava danas svoju krizu i da smo svjedoci raspadanja brakova i obitelji, čemu pridonosi i gnoza, koja želi neovisnog čovjeka i razara ideju saveza, odnosno Boga kao saveznika. Govoreći o kršćanskom poimanju braka i obitelji prof. Raguž je naglasio kako „Bog namjerno stvara čovjeka osamljenim, kako bi čovjek osjetio potrebu za Bogom i drugim – ženom i ukazao na poimanje braka kao saveza Boga s čovjekom, Krista i čovještva koje je preuzeo i Krista i njegove Crkve.“

Treća teza koju je prof. Raguž iznio je da gnoza predstavlja tijelo kao nešto problematično i na taj način ona ugrožava spolnost, odnosno tjelesnost muškarca i žene. Ključ za razumijevanje braka je opis stvaranja Adama i Eve, u kojemu čitamo duboko jedinstvo muškarca i žene, ali i temeljnu ulogu koju su crkveni oci gledali u stvaranju, odnosno da je žena stvorena da bude pomoć muškarcu. „Brak je najnaravnije, najjedinstvenije i najintimnije zajedništvo, jer u bračnom zajedništvu čovjek doživljava i ostvaruje sebe samoga i stoga je bračni život temeljna forma svakog drugog zajedništva“, naglasio je prof. Raguž. Govoreći o braku kao sakramentalnoj stvarnosti, prof. Raguž je poručio da brak označava vezu Crkve i Krista te naglasio vezu između euharistijske i bračne pobožnosti.

Dr. sc. Anita Begić, pročelnica odsjeka za socijalni rad Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Mostaru i voditeljica Obiteljskoga centra u sklopu Biskupijskoga caritasa govorila je o „Obiteljskom savjetovanju u okrilju Crkve“. Prof. Begić je naglasila kako je savjetovanje pružanje pomoći i proces koji ima svoje faze. Sudionicima je predstavila rad Obiteljskoga centra, koji se sastoji u savjetovanju, prevenciji i edukaciji i bračnim susretima. Sudionike je, također, upoznala s kriznim intervencijama i zakonskim okvirima koji propisuju djelovanje u kriznim situacijama.

Nakon predavanja uslijedila je rasprava. U njoj je istaknuta potreba savjetovanja drugih, ali i samosvijesti i otvorenosti oko vlastitoga prihvaćanja savjeta drugih, osobito laika. Na takav način vidjet će se trajni hod svih Kristovih vjernika u shvaćanju supružničkoga i obiteljskoga života vjere i njegova značenja za cijelu Crkvu. Napose je naglašena potreba neumornoga nastavka pastorala obitelji na svim razinama partikularnih Crkava.

Biskup Petar Palić sažeo je razmišljanja predavača i potaknuo svećenike na trajnu izgradnju koja pomaže stručnosti i vlastitom integritetu. Ukazao je i na potrebu trajnog odgoja za afektivnu i emocionalnu zrelost, zrelost u vjeri, odgovornost i toleranciju. Biskup je iznio statističke podatke sklopljenih građanskih brakova i crkvenih ženidaba naglasivši da je uzdrman zajednički život supružnika i kako „trebamo budno paziti na vjernike koji su se našli u ovakvim životnim situacijama.“ Svećenike je potaknuo na predan rad u pastoralu braka i obitelji u biskupijama.

Prije plenuma don Nikola Menalo, generalni vikar hercegovačkih biskupija podsjetio je sve nazočne na pastoralne aktivnosti vezane za proslavu nebeskoga zaštitnika Mostarsko-duvanjske biskupije sv. Josipa i potaknuo svećenike da se odazovu na svečanost u mostarsku katedralu.