Na početku korizme biskup je vjernicima u homiliji poručio da je korizma vrijeme srca, vrijeme kojim odzvanja Gospodinov poziv: „Vratite se k meni svim srcem svojim“, a da bismo to mogli moramo otvoriti svoje srce za Gospodina. I na to nas Gospodin poziva na početku korizme: „Razderite srca, a ne halje svoje!“ Razderano srce jest otvoreno srce.  „Bog hoće da razderemo svoje srce, da se u njega uvuče, useli, da nam u njemu progovori, stavi u njega Riječ ljubavi kako bismo sve više njemu pripadali”, rekao je biskup Radoš. 

Tumačeći evanđeoski odlomak, biskup je istaknuo tri upozorenja koja nam Isus daje na početku korizmenog puta, usmjeravajući nas kako pravilno davati milostinju, moliti i postiti. Isus kaže ne samo da je potrebno davati milostinju, nego je još važnije kako dijeliti milostinju. Isus nam govori kako s dijeljenjem milostinje ne smijemo kalkulirati, računati što ćemo zauzvrat dobiti, možda pljesak, možda naslovnicu u novinama. Kada dijelimo milostinju  moramo biti svjesni jedino Božjeg pogleda, a iskustvo vjere nam govori da Bog ne ostaje dužan, već vraća stostruko. „Jesmo li već razmišljali kako ćemo i kome ove korizme dati milostinju? Kako ćemo očistiti svoje srce, nutrinu da to bude iz ljubavi prema Bogu? Ukoliko je to iz ljubavi prema Bogu naći ćemo načina i puta da drugoga nećemo staviti na stup srama kad mu nešto dajemo, da ga nećemo opteretiti darom nego ćemo ga darom obdariti da uživa radost jer je ljubljen i zato mu je nešto darovano”, poručio je biskup.

Osvrnuvši se na drugo Isusovo upozorenje – kako moliti, istaknuo je da je „molitva izraz naše vjere, čin našeg povezivanja  i našeg odnosa s Bogom. Vjernik nije onaj koji je upisan u maticu krštenih već onaj koji molitvom gradi svoj odnos s Bogom, objasnio je biskup, ali i upozorio kako se molitva također može profanizirati. Na to nas upozorava i Isus na početku korizme i poziva nas da kad molimo uđemo u vlastitu nutrinu, u naše srce u kojem osjećamo Božju velikodušnost, Njegove darove te oni u nama izazivaju zahvalnost koja pak otvara prostor Bogu da izobiljem dariva svoju djecu, protumačio je biskup Radoš te dodao kako je molitva intiman čin odnosa s Bogom. Ponekad je potrebno moliti da nas drugi vide, da ih potaknemo svojim primjerom, posebno djecu, ali temeljna motivacija za molitvu ne smiju biti drugi već moj odnos s Bogom, a ne s drugima. 

Treće Isusovo upozorenje odnosi se na post. „Postom čovjek obrezuje sebe, svoje želje, svoje namjere, svoje nakane. Postom dopuštamo da nas Bog obreže i da idemo njegovim putem, da ne vršimo svoju volju, da nam u životu ne bude onako kako mi hoćemo, nego kroz post otvaramo svoju nutrinu Bogu da nas može voditi kroz život”, rekao je biskup i zaključio: „Neka post ne bude izvanjski čin nego unutarnje odricanje od onoga što remeti naš život”. 

Neka ova tri znaka, ova tri „pazi“ kako daješ milostinju, kako moliš i kako postiš budu putokazi kroz ovaj naš četrdesetodnevni hod do Uskrsa, poručio je vjernicima biskup Radoš. 

Nakon homilije uslijedio je obred pepeljenja kojim Crkva simbolično poziva na obraćenje i pokoru, na stav poniznosti pred Bogom koji nas jedini može očistiti kako bi naš život bio plodan dobrim djelima.