Pomoćnik ravnatelja Instituta društvenih znanosti Ivo Pilar prof. dr. Dražen Živić upozorio je da je Hrvatska u dubokoj demografskoj krizi koja je počela još šezdesetih godina protekloga stoljeća.

„Prema statističkim pokazateljima, prvi konkretan podatak da je hrvatsko stanovništvo ušlo u depopulaciju zabilježili smo 1958. godine. Tada je prvi put u Hrvatskoj jedna žena u fertilnom razdoblju života rodila manje od jednog ženskog djeteta. To se u demografskoj teoriji naziva reprodukcijskom depopulacijom. Od tada kada je vrijednost pala ispod jedan do danas se nije podigla iznad te razine. Desetljeće kasnije statistika je potvrdila drugi parcijalni depopulacijski proces. Riječ je o generacijskoj depopulaciji koja je potvrđena podatkom da je jedna žena u fertilnom razdoblju života u prosjeku rodila manje od 2,1 dijete“, pojasnio je dr. sc. Živić istaknuvši da ta dva podatka pokazuju da se Hrvatska od konca 60-ih godina proteklog stoljeća našla u situaciji da ima opadajuću bioreprodukciju, odnosno da reprodukcija stanovništva više ne može osiguravati demografsku vitalnost hrvatske populacije.

Dr. sc. Živić smatra da demografska obnova, sa svim svojim parcijalnim politikama – populacijskom, migracijskom, obiteljskom, stambenom, ekonomskom, socijalnom, poreznom i regionalnom mora biti u funkciji usporavanja te zaustavljanja negativnih demografskih trendova.

„Zadatak je svih aktera u političkom i društvenom životu Hrvatske da razmisle o njezinom vrlo predvidivom potpunom demografskom slomu i da svojim angažmanom upale zraku svjetla na kraju dugoga i tamnoga demografskog tunela u kojemu se Hrvatska danas nalazi, a što niti smije, niti treba biti njezina konačna sudbina“, zaključak je dr. sc. Živića.

Prorektor za međunarodnu suradnju Hrvatskoga katoličkog sveučilišta prof. dr. Hrvoje Štefančić prikazao je kako računalni modeli mogu pomoći u oblikovanju mjera demografskih politika.

„Populacijska dinamika i demografski trendovi posljednjih desetljeća obilježeni su padom nataliteta, opadanjem broj stanovnika, starenjem stanovništva, iseljavanje, migracijskim pojavama i politikama“, upozorio je dr. sc. Štefančić, istaknuvši da su s obzirom na aktualnu situaciju potrebne složeno strukturirane demografske politike.

Dr. sc. Štefančić predstavio je kakve su mjere demografskih politika potrebne i izvedive.

„Potrebne su nam mjere temeljene na što detaljnijim i iscrpnijim društvenim istraživanjima. Trebaju nam mjere koje imaju jasan i ostvariv cilj, koje će biti sustavno provođene kroz dugo vremensko razdoblje, koje će biti višestruke, prilagođene lokalnim posebnostima, ostvarive raspoloživim resursima, administrativno provedive i široko tj. masovno prihvatljive kako bi imale značajniji učinak“, zaključio je dr. sc. Štefančić.