Priprema za proslavu svetkovine počela je pobožnošću Presvetom Srcu Isusova, pjevanjem zlatne krunice i litanija, te pobožnošću trinaest utoraka sv. Antunu Padovanskom, koje je predmolio župnik fra Bojan Rizvan. Nakon pobožnosti, fra Bojan je pozdravio okupljene i predvoditelja duhovne obnove fra Ivana Hrkaća, župnog vikara u Župi sv. Jakova u Međugorju.

U nagovoru je fra Ivan župljanima izrazio zahvalnost i radost što će tih dana zajedno s njihovom zajednicom moći rasti u ljubavi prema Kristovu Srcu. Dodao je da bi volio tijekom ta tri dana razmatrati o plodovima Duha Svetoga.

„Poznato je da plodove Duha nabraja apostol Pavao u svojoj poslanici Galaćanima, a poslanice inače nastaju kao riječi utemeljitelja jedne vjerničke zajednice u kojoj su se počele pojavljivati teškoće. To je, kao da bi vaš nadbiskup Milan [Zgrablić], sada primjećujući određene nepravilnosti u životu, napisao poslanicu u kojoj želi probuditi vjernike da se vrate prvoj ljubavi. U Pavlovo vrijeme, lako je bilo nekoj zajednici dok je Pavao bio među njima, ali problemi su nastajali kad bi Pavao otišao dalje. Tako je bilo i s Galaćanima, koji po Pavlovu odlasku iz te zajednice nastaju razmirice, problemi, odmak od Evanđelja. Nedostatak autoriteta dovodi do nereda u toj zajednici, i zato Pavao u želji za njihovim spasenjem, piše svoje poslanice. Tako je i s Galaćanima, ali ovdje umjesto uobičajenog pozdrava punog poštovanja i nježnosti, Pavao govori: ‚O ludi i bezumni Galaćani!‘ Da mi danas tako kažemo, vjerojatno bismo završili na nekim portalima izvrgnuti kojekakvim pogrdama. A Pavao želi Galaćane probuditi!“, rekao je fra Ivan.

Naglasio je da Pavao kao probleme nabraja djela tijela kroz koja se um i život odmeću od Boga živoga.

Predvoditelj je spomenuo da se želi više zadržati na plodovima Duha, negoli na samim grijesima te je naznačio razliku između darova i plodova Duha Svetoga.

„Katekizam Katoličke Crkve kaže da su darovi Duha Svetoga dani da po njima izgrađujemo Crkvu – Tijelo Kristovo, a plodovi Duha su nam dani kako bi izgrađivali sebe, zajednicu, svoj karakter te da se suobličujemo Kristu“, rekao je fra Ivan.

Podsjetio je na podjelu na devet plodova Duha Svetoga koje se može podijeliti u tri skupine Božjih blagoslova. „Prva tri ploda Duha Svetoga: ljubav, radost i mir pripadaju blagoslovima koje Bog daje u nama. Druga skupina: velikodušnost, uslužnost i dobrota pripadaju blagoslovima koji su okrenuti prema našim bližnjima, a treća skupina: vjernost, blagost i uzdržljivost blagoslovima koji su okrenuti prema Bogu samome.“

Osvrćući se na prva tri ploda Duha Svetoga, o. Hrkać je naglasio da je danas zbilja ljubavi jedna od najraširenijih tema govora. „Danas je sve puno ljubavi, od onih iskrivljenih slika sve do onih evanđeoskih. Od pamtivijeka ljudi pišu o ljubavi opisujući njezina čudesna djela. I apostol Pavao govori o ljubavi u svojem poznatom hvalospjevu ljubavi na čije se riječi svi mi rastopimo, zaboravljajući da su one i naš životni program koji lako zanemarimo.“ Pritom je podsjetio da je ljubav Božja DNK jer apostol Ivan kaže da je Bog ljubav.

Fra Ivan se nadalje osvrnuo na drugi plod Duha – radost. Istaknuo je da je Isus utjelovljena radost te se ukratko osvrnuo na nekoliko evanđeoskih tekstova koji svjedoče o radosti po Kristovu dolasku. „I susret Marije s Elizabetom, i svadba u Kani Galilejskoj, i događaji na posljednjoj večeri svjedoče o tome kako unoseći u svoj život evanđelje, unosimo i radost u ovaj svijet, naše vrijeme i u odnose u kojima živimo“, napomenuo je.

„Nema veće radosti nego kad darujemo svoj život za druge“ dodao je. Razmatranje je zaključio riječima o daru mira, podsjećajući da je Krist mironosac te pozvao sve da nauče svoje nemire donijeti Bogu jer Krist unosi mir u živote kao što je smirio nemirnu oluju.

Nakon nagovora uslijedilo je euharistijsko slavlje koje je predslavio fra Ivan u zajedništvu sa župnikom Rizvanom i župnim vikarima fra Pavlom Ivićem i fra Andrijom Bilokapićem.

U homiliji se je osvrnuo na naviješteno Evanđelje koje izvještava kako su Krista htjeli uhvatiti u riječi da bi ga mogli osuditi. Podsjetio je na životne odnose koji postaju poprilično teški kad se zna da netko neprestano traži neku riječ samo zato da bi nekoga optužio.

„Farizeji i herodovci koji su inače bili smrtni neprijatelji, sada su udruženi protiv Isusa. Neprijatelji se mogu ujediniti samo kada nađu zajedničku žrtvu. Tada izvrsno funkcioniraju zajedno. Tako i pred Krista dolaze s pitanjem o porezu koje ga mora odrediti na jednu stranu, ili će biti za Rimljane ili za Židove“, rekao je propovjednik tumačeći kako su to pitanje pripremili laskanjem Isusu.

„Zlo uvijek potiče na razmišljanje. Ono zahvaća našu misao, opterećuje nas, ne dopušta nam biti slobodnim od njega, nego nas okupira do te mjere da optereti posve naš život“, napomenuo je voditelj duhovne obnove pozvavši vjernike da ne pristaju mislima na zlo.

Homiliju je završio mišlju da je u svakomu utisnut lik Božji s obzirom na to da su stvoreni na sliku i priliku Božju, te da u njihovom životu stoji i natpis: „Ovo je sin moj/kći moja ljubljena“, potaknuvši okupljene da budu spremni svoje talente, darove, život darovati Bogu, a ne caru.

Liturgijsko pjevanje predvodili su članovi župnog zbora pod vodstvom s. Beatrice Bakić.

Poslije mise uslijedilo je euharistijsko klanjanje koje je također predvodio fra Ivan.