Na početku zasjedanja, nakon molitve Srednjeg časa, mons. Puljić uputio je okupljenim biskupima pozdravni govor.

Pozdravivši sve sudionike zasjedanja, posebice je pozdravio apostolskog nuncija u Republici Hrvatskoj mons. Giorgia Linguu i zagrebačkog nadbiskupa kardinala Josipa Bozanića. Poseban pozdrav uputio je i potpredsjedniku Biskupske konferencije Bosne i Hercegovine mostarsko-duvanjskom biskupu i trebinjsko-mrkanskom apostolskom upravitelju Petru Paliću, te predstavniku Međunarodne biskupske konferencije sv. Ćirila i Metoda srijemskom biskupu koadjutoru Fabijanu Svalini. Također je pozdravio dvojicu prisutnih umirovljenih pastira, mons. Jurja Jezerinca i mons. Ivana Devčića.

Predsjednik HBK potom se osvrnuo na važna događanja posljednjih tjedana. Podsjetio je na održani Susret hrvatske katoličke mladeži u Bjelovaru, poziv predsjedništva CCEE-a na molitvu za mir u Ukrajini, proslave 25. obljetnica ustanovljenja triju biskupija – Varaždinske i Požeške te Vojnog ordinarijata u RH, 25. obljetnicu ustoličenja kardinala Bozanića za zagrebačkog nadbiskupa, 25. obljetnicu biskupskog ređenja mons. Antuna Škvorčevića, te umirovljenje mons. Devčića i preuzimanje upravljanja Riječkom nadbiskupijom mons. Mate Uzinića.

Mons. Puljić se napose spomenuo i 60. obljetnice početka Drugoga vatikanskog sabora. Istaknuo je da je „u tom vremenu razdijeljene Europe i svijeta, zavodljivih i opasnih ideologija liberalizma i komunizma“ Sabor bio „najvažniji događaj 20. stoljeća“.

Uz pokretača Sabora – sv. Ivana XXIII., istaknuo je ulogu dvojice svetih papa – Pavla VI. i Ivana Pavla II., „koji su se svom dušom i srcem zauzimali oživotvoriti usvojene saborske smjernice. Obojica su neumorno i zauzeto isticali da upute koje je Sabor preporučio, mogu pomoći u rješavanju brojnih pitanja i teškoća. Konstitucije, dekreti i izjave, naime, vrlo su aktualne i kadre nadahnjivati i usmjeravati hod vjernika i Crkve.“ Dodao je da je stoga sv. Ivan Pavao II. „poticajno napisao da ‚osjeća da je nastupio čas da se upregnu sve crkvene snage u smjeru nove evangelizacije. Nitko od Kristovih vjernika, nijedna od crkvenih ustanova ne može izmaknuti toj najvišoj dužnosti: naviještati Krista svim narodima svijeta‘.“

„Drugi vatikanski sabor je opširno progovorio i o potrebi biskupskih konferencija, njezinim ciljevima i zadatcima“, rekao je predsjednik HBK, osvrnuvši se na sinodalnost u Crkvi kroz djelovanje biskupske konferencije. Podsjetio je da je sv. Ivan Pavao II. rekao da su biskupske konferencije „postale živa i djelotvorna stvarnost i najdraže sredstvo za razmjenu gledišta, savjetovanja i suradnje za opće dobro Crkve“.

„Kad se pogleda prošla tri desetljeća postojanja Hrvatske biskupske konferencije, posebice u izazovnim trenutcima promjene društvenog uređenja, višegodišnjeg rata i poraća, nećemo pretjerati ako kažemo da se gremij hrvatskih biskupa uspješno nosio sa zadatcima svoga vremena, kako na planu vjere, ćudoređa, odgoja i kulture, tako i na polju promicanja mira, pravde i solidarnosti, te odnosa s civilnim vlastima i suradnje s drugim religijama“, ustvrdio je mons. Puljić, kojemu je istekao petogodišnji mandat na čelu HBK.

Na 65. zasjedanju hrvatski biskupi će stoga birati novog predsjednika. Osim toga, mons. Puljić najavio je da će biskupima biti predstavljena dva dokumenta: o liturgijskoj formaciji, „Desiderio desideravi“, te o svjedočanstvu prikladnosti za vršenje crkvene službe. Također će biti govora o novom uređenju pravilnika o financijskom sustavu Crkve u Republici Hrvatskoj, s obzirom na ulazak u eurozonu. Na dnevnom redu će se, između ostalog, naći prijedlog za osnivanje Odbora HBK za obiteljska savjetovališta pri Vijeću HBK za život i obitelj, liturgijsko obilježavanje Bleiburške tragedije, Financijski proračun za 2023., izvješća pojedinih komisija, vijeća i odbora HBK, te mandati u pojedinim vijećima i odborima HBK.

Uobičajena konferencija za medije planirana je u srijedu 19. listopada u 12 sati.

Mons. Puljić najavio je i da će u ponedjeljak 17. listopada biti predstavljena njegova monografija „Biskupska konferencija – Kolegijalnost i zajedništvo s općom i partikularnim Crkvama“, s početkom u 19 sati, u dvorani Vijenac Nadbiskupijskog pastoralnog instituta (Kaptol 29 A, Zagreb).