Svetu misu i sprovodne obrede predslavit će biskup Mijo Gorski.

Žumberak je selo i župa koja se spominje u prvom popisu župa Zagrebačke (nad)biskupije iz 1334. godine. Župna crkva svetog Nikole biskupa i župa Žumberak spominju se prvi put 1349. godine u sporu oko prikupljanja desetine. U 14. stoljeću teritorij Žumberka pripojen je Akvilejskoj patrijaršiji, a središte Akvilejske patrijaršije bilo je u sjevernoj Italiji.

Godine 1469. Osmanlije su prvi put preko Žumberka prodirale u Kranjsku. Mnogo je žitelja s tog prostora pobijeno i odvedeno te je prostor Žumberka opustio. Bečka uprava započela je naseljavati taj i ostale dijelove osakaćene Hrvatske.

Župa Žumberak i župa Vivodina konačno su 1789. godine vraćene Zagrebačkoj nadbiskupiji.

Crkva svetoga Nikole biskupa u Žumberku izgrađena je vjerojatno polovinom 13. stoljeća, a uz nju je do kraja 18. stoljeća bilo i groblje, koje je 1780-ih godina odlukom cara Josipa II. premješteno u neposrednu blizinu, te ga župljani koriste i danas.

Budući da je loš odabir lokacije župne crkve stvarao vjekovni problem, u minulim stoljećima borili su se kako su mogli i znali da riješe taj problem. Crkva je sagrađena ispod brda s kojega je stoljećima kiša ispirala pjeskoviti materijal i taložila ga do zida crkve te se stvarala vlaga koju su pokušali riješiti tako što su 4 puta podizali crkvu. Od prvog do zadnjeg poda crkva je podignuta 150 centimetara. Sagrađena je i nova sakristija na desnoj strani crkve.

Godine 1894. počeli su otkapati nataloženi pijesak i zemlju i tom su zgodom iz nekadašnjeg groblja izvadili 224 kostura. Kosti su odložili u nekadašnju sakristiju koja je zbog podizanja crkve postala podrum.
1980-tih godina pokušali su još jednom spasiti crkvu izvedbom kanalizacije koja je trebala odvesti vodu od crkve. Ni to nije potpuno uspjelo.

Zbog iznimne starosti crkvu je 2004. godine preuzelo Ministarstvo kulture i obavilo je niz arheoloških i konzervatorskih zahvata, no radovi još nisu dovršeni, a od 2015. godine crkva svetog Nikole biskupa u Žumberku više nije u popisu i interesu Ministarstva.

Od 2006. do 2017. arheolozi su u ime Ministarstva kulture iskopali još 260-ak grobova. I te su kosti odložene u podrum (nekadašnju sakristiju). „Podrum“ (kosturnica) dijelom se je urušio.

Godine 2020. u upravi Zagrebačke nadbiskupije odlučeno je da se spomenute kosti pokopaju na novom groblju. Za tu je potrebu pripremljen grob od 16 četvornih metara. Tako će naposljetku posmrtni ostatci gotovo 500 osoba koje su stoljećima već bile u grobovima biti ponovno pokopane. Prvih 224 čekalo je skoro 130 godina na novi ukop, a ostalih 260 čekalo je desetak godina. Kosti su posložene u 64 manja lijesa. Dio groblja još nije istražen pa će se i na njemu ubuduće pronađene kosti u njega pokopati.

Crkva sv. Nikole je (osim u potresu oštećenih crkava) jedina župna crkva u Zagrebačkoj nadbiskupiji u kojoj se (od 2004.) ne može slaviti misa te je jedina župna crkva do koje još nije došla struja, izvijestio je kaljski župnik mons. Juraj Jerneić.

Foto: Juraj Jerneić // biskupi Ivan Šaško i Mijo Gorski u crkvi u Žumberku 2020.