Već se ustalila pohvalna tradicija i običaj, da se u svim župama na području Biskupske konferencije BiH Treća nedjelja došašća obilježava kao Nedjelja Caritasa, što znači da će to ove godine biti 17. prosinca. Taj lanac dobrote dug je već 27 godina, a započeo je 1996. pozivom i odredbom biskupa, i sretno traje zahvaljujući jednako toliko dugim djelima dobrote. U našim župama čine ga darežljivi vjernici, svećenici i vjeroučitelji i potom osobe zaposlene u našim Caritasima koje, kao produžena i krajnja ruka te dobrote, predano vrše svoje poslanje i na mnogo načina služe osobama u potrebi.

Nedjelja Caritasa također je prigoda, koja pruža mogućnost, da se djelovanje Caritasa predstavi široj javnosti, crkvenoj i društvenoj, te zahvali plemenitim ljudima za njihovu dosadašnju dobrotu i potakne njih i sve ostale da plemenito djelo pomaganja nastave i ubuduće.

Svake godine odvija se Nedjelja Caritasa pod posebnim geslom, izabranim za tu prigodu. Ove godine ta misao vodilja glasi „Caritas: svjetlo u tami!“

Geslo sažima poznatu Isusovu misao, izrečenu učenicima neposredno nakon slavne Besjede o blaženstvima, koja govori o potrebi da svi njegovi sljedbenici budu svjetlo koje će razbijati svaki oblik tame u svijetu, a glasi: „Vi ste svjetlost svijeta. Ne može se sakriti grad što leži na gori. Niti se užiže svjetiljka da se stavi pod posudu, nego na svijećnjak da svijetli svima u kući. Tako neka svijetli vaša svjetlost pred ljudima da vide vaša dobra djela i slave Oca vašega koji je na nebesima“ (Mt 5,14-16).

Da svaki čovjek u potrebi osjeti dobra djela Isusovih učenika i slavi Oca nebeskoga!

To je trajna i osnovna nakana crkvenoga karitativnog djelovanja i poslanje i obveza svakoga pojedinog kršćanskog vjernika i svih crkvenih ustanova. Predstavlja oblik kršćanskoga služenja i jedan je od znakova raspoznavanja kršćanske dobrote i ljubavi.

Sličnu misao izrekli su i biskupi u svom proglasu, kojim je uspostavljena Nedjelja Caritasa, riječima: „Gospodin kaže: ‘Blago milosrdnima: oni će zadobiti milosrđe’ (Mt 5,7). Bog ispunjava svoja obećanja. I ono malo što posjedujemo i što podijelimo s drugima bit će nam stostruko uzvraćeno. Caritas je pomagao i pomaže. Pomozimo i mi svojim milodarima Caritasu da može i dalje vršiti svoju plemenitu i za Crkvu Kristovu tako važnu funkciju (…) Pozivamo vas da se i osobno angažirate u karitativnom radu svojih župnih i biskupijskih zajednica. Caritas treba suradnika koji će odvojiti dio svog vremena i svoje snage, i uključiti se u dobrovoljni rad na ublažavanju mnogostrukih nevolja u našim župama, ali i izvan njih, prema onima koji su druge vjere i nacionalnosti. Na taj ćemo način doprinositi djelu pomirenja i ljepšoj budućnosti svih nas. Pozivamo vas, braćo i sestre, da svi zajedno svojim djelima ljubavi pripravimo put Gospodinu, Svjetlu koje želi doći u ovu našu tamu, koji želi osvijetliti i osmisliti život i budućnost.“

Mnogostruke su potrebe ljudi zbog kojih traže pomoć koja im je zaista potrebna. Na njihove potrebe nastoje odgovoriti razne dobrotvorne organizacije, javne i privatne, i svima smo im duboko zahvalni. Među njima se na osobit način ističe Caritas i treba mu naša pomoć kako bi i dalje mogao pomagati ljudima u traženju rješenja za njihove muke i probleme.

Jedno od vrlo vidljivih mjesta dobrote prema ljudima u potrebi u našemu društvu jesu javne kuhinje kojih, kažu upućeni, u BiH ima oko 60 i u njima obroke dobiva oko 18.000 ljudi. Zbog usta, koja treba nahraniti, sva ta mjesta i njihovi djelatnici trebaju našu podršku i zaslužuju svaku pohvalu i zahvalu.

Naspram velikim potrebama ljudi, prema nekim podacima od prije dvije godine, u BiH se godišnje uništavalo oko 400.000 tona hrane. A prema tim istim izvorima, dvije trećine je bacalo stanovništvo. Jednu trećinu uništavale su kompanije zbog zakonskih ograničenja, jer su troškovi uništavanja hrane za privredne subjekte iznosili 5%, dok su 17% koštali troškovi ako bi trgovački lanci darovali hranu. Procjena je da su u 2020. godini zbog tih razloga kompanije uništile hranu u vrijednosti od 126,6 milijuna KM od koje se godišnje moglo napraviti oko 280 milijuna obroka, što bi predstavljalo 767.123 obroka dnevno. Zato zaslužuje zahvalu državni Parlament, koji je u lipnju 2023. godine usvojio Zakon o dopuni Zakona o porezu na dodanu vrijednost, čime je ukinut porez na doniranu hranu što će, vjerujemo, uvelike pomoći javnim kuhinjama, odnosno ljudima kojima treba obrok.

U tom smislu čini se vrlo korisnim ponoviti riječi pape Franje (Govor članovima Europske federacije prehrambenih fondova, 18. svibnja 2019.): „Borba protiv strašne ljage gladi znači također boriti se protiv rasipanja. Rasipanje pokazuje nezanimanje za stvari i nebrigu za onoga tko nema. Rasipanje je najsiroviji izraz odbacivanja. Dolazi mi u pamet kad je Isus, nakon što je podijelio kruh mnoštvu, tražio da se skupe pretekli ulomci kako ništa ne bi bilo izgubljeno (usp. Iv 6,12). Treba skupljati da bi se ponovno dijelilo, a ne proizvoditi da bi se razbacivalo. Odbacivati hranu znači odbacivati osobe. Danas je sramotno ne zapaziti koliko je hrana dragocjeno dobro i koliko toga dobra završava loše.“

Onaj, tko gleda očima ljubavi, lako će razumjeti potrebu i način djelovanja Caritasa jer, kako je pisao sveti Augustin, bez ljubavi i bogataš je siromah a s njom i siromah je bogat. Odnosno, njegove su riječi: „Svatko je onoliki kolika je njegova ljubav.“ Stoga pozivam sve da, molitvom i, koliko im je to moguće, doprinosima prate i podržavaju djelovanje „Caritasa“ i svih dobrotvornih ustanova. Jer veličina čovjeka se mjeri snagom ljubavi, koju iskazuje drugima.

U Sarajevu, na blagdan svetog Augustina, 28. kolovoza 2023.

Nadbiskup Tomo Vukšić,
predsjednik Caritasa BiH