Zagreb (IKA)
Predsjednik Hrvatske biskupske konferencije zadarski nadbiskup Želimir Puljić uputio je pozdravni govor na početku 61. plenarnog zasjedanja Sabora HBK koje se održava 18. i 19. siječnja 2021. u zgradi HBK u Zagrebu.
Uzoriti gospodine kardinale Bozaniću, preuzvišeni apostolski nuncije u RH mons. Giorgio Lingua, braćo nadbiskupi i biskupi, prečasni generalni tajniče i poštovani glasnogovorniče! Sve vas pojedinačno i skupno od srca pozdravljam na ovom redovitom 61. plenarnom zasjedanju HBK. Posebice pozdravljam dvojicu naše subraće koje je uz pandemiju pogodio i razoran potres: zagrebačkog nadbiskupa i sisačkog biskupa. Obojici smo već očitovali, a ovog puta ponavljamo, našu bratsku blizinu i solidarnost sa zahvalnošću što su nas prošlog tjedna na videokonferenciji detaljnije izvijestili o posljedicama potresa, posebice na sakralnim objektima.
Elektroničkom poštom javio se mons. Petar Palić, apostolski upravitelj Hvarske biskupije i ispričao se kako neće moći nazočiti ovom zasjedanju pa sve pozdravlja i želi uspješan rad. Prijavio se delegat BK BiH mons. Tomo Vukšić koji će sutra prije podne biti s nama.
Uvod u program 61. plenarnog zasjedanja
a) Ne treba posebice isticati koliko je koronavirus stvorio problema kod nas i u svijetu, pa su poduzimane i još se poduzimaju mjere opreza, karantene, razne zabrane i restrikcije u prigodi okupljanja, kao i ograničavanje ili pak ukidanje školskih, kulturnih i sportskih aktivnosti, nametanje distance među ljudima i dr. Covid-19 je uzdrmao i poremetio brojne planove i programe, te nas učinio još više svjesnim da smo „slabašni i nejaki“ kad nas je „tako sićušan virus“ uspio baciti na koljena i uzrokovati krizu širih razmjera. Zbog toga su brojni planirani susreti bili otkazani ili su održavani uz pomoć tehničkih pomagala, mrežnim odnosno internetskim putem.
I godišnji skup CCEE-a, koji je bio planiran u Pragu (25.-27. rujna 2020.) s temom „Crkva u Europi nakon pandemije. Perspektive za stvoreni svijet i zajednice”, održan je također mrežnim putem na daljinu. U svom pismu papa Franjo je naglasio da je „pandemija ostavila duboki trag u svima nama, te poremetila i značajno izmijenila društvenu i ekonomsku sferu života“. Posebice je spomenuo „prinudne obustave i odgode vjerskih obreda i sakramenata kršćanske formacije, što je mnoge svećenike nagnalo na traženje novih načina za pružanje svoje pastoralne službe vjernicima“. U rubrici „Izvješća“ možete pročitati kratki pregled održane Plenarne skupštine CCEE, kao i prijevod zanimljivog predavanja isusovca Pavela Ambrosa, s teološkog fakulteta u Olomoucu (Češka) s naslovom „Otvoreni razgovor o tomu kako život u razdoblju nakon covida-19 postaviti na zdrave temelje“.
b) U tom vidu i mi smo bili planirali u listopadu razgovarati o pandemiji koronavirusa, a to ćemo učiniti sada. Pozvali smo docenta dr. primarijusa Roka Čivljaka koji će govorit o temi „Vjernik pred izazovom covida-19“. U drugom dijelu o ovoj temi mons. Vjekoslav Huzjak govorit će o stanju u Crkvi uzrokovano pandemijom covid-19. Dok suosjećamo s brojnim žrtvama pandemije kod nas i diljem svijeta, osjećamo potrebu izreći zahvalu svima koji su vodili i vode brigu o zdravlju ljudi: liječnicima, medicinskim sestrama i tehničarima, pripadnicima snaga reda, pružateljima osnovnih usluga, volonterima, svećenicima i časnim sestrama koji su molitvom, riječju, pogledom i gestama dali svjedočanstvo brige i ljubavi, ljudske i vjerničke topline.
Kao biskupi s pastirskom brigom za povjereno stado, želimo duhom milosrdnog Samarijanca (usp. Lk 10, 29-37) biti blizu svima koji su pogođeni tom opakom bolešću. A k tomu i potresom s golemim posljedicama patnje i stradanja. U tom vidu obratit ćemo se s ovoga zasjedanja vjernicima neka se molitvom i prevencijom bore s tom opakom bolešću. Živo se nadamo da će se uskoro normalizirati društveni i vjerski život, a tržište rada i ekonomije biti obnovljeno i obogaćeno duhom nove solidarnosti. Uz izraze blizine i dobrote koju su pokazali ljudi u zemlji i inozemstvu, lijepo je bilo vidjeti prošlih dana predstavnike Katoličke i Pravoslavne Crkve na terenu s ugroženim ljudima, neposredno pred početak molitvene osmine za jedinstvo kršćana. Dok sklapamo ruke na molitvu i nudimo evanđelje kao orijentir i doprinos u izgradnji ovozemaljskog doma, te Bogu zahvaljujemo što je po dobroti brojnih dobročinitelja pokazao „svoja silna djela“, sve ljude dobre volje i dobrog srca potičemo neka im ne dojadi činiti dobro.
c) Od zadnjega redovitog 60. plenarnoga zajedanja (8.-9. lipnja 2020.) održano je izvanredno zasjedanje HBK, 15. rujna 2020. godine u Splitu gdje smo izabrali novog generalnog tajnika prof. Krunoslava Novaka komu zahvaljujem što je prihvatio ovu službu, kao i njegovom biskupu mons. Radošu zahvaljujemo što ga je stavio na raspolaganje. Nakon prošlotjednog zasjedanja mrežnim putem, ovo je zapravo njegov prvi javni nastup pred nama i s nama. Neka bude s Božjim blagoslovom. Nakon izvanrednog zasjedanja u Splitu, sutradan, 16. rujna prisustvovali smo ređenju nuncija mons. Ante Jozića, u novoj crkvi Svete Obitelji u Solinu, a zaredio ga je državni tajnik kardinal Pietro Parolin. Mons. Jozić je u međuvremenu preuzeo delikatnu službu u Bjelorusiji.
U crkvi Svete Obitelji u Solinu, za koju je mons. Barišić zatražio naslov „manje bazilike“, na blagdan sv. Jeronima, 30. rujna 2020. pod pokroviteljstvom HBK obilježena je i nacionalna proslava 1600. obljetnice smrti sv. Jeronima.
Uoči same proslave na Medicinskom fakultetu u Splitu kardinal José Tolentino Calaça de Mendonça, arhivist i knjižničar iz Vatikana, održao je predavanje „Sveti Jeronim i Vatikanska apostolska biblioteka“. Treba ovdje pripomenuti da je usprkos problema s koronavirusom ove godine sv. Jeronim svečano obilježen ne samo u Solinu, već i u Rimu gdje je državni tajnik kardinal Pietro Parolin predvodio misno slavlje, kao i u Štrigovi u Varaždinskoj biskupiji gdje je objavljena posebna monografija o njemu, te u Grahovu, u Bosni i Hercegovini.
Vidjeli ste iz programa da ćemo uz izbor podpredsjednika HBK i članova Stalnoga vijeća čuti izvješće o djelovanju i potrebama Hrvatskoga Caritasa, posebice u posljednje vrijeme. Na ovom zasjedanju mons. Ivan Ćurić izvijestit će nas o naputku Kongregacije za kler o „pastoralnoj preobrazbi župne zajednice u službi evangelizacijskog poslanja Crkve“. Na zasjedanju će biti podnijeta izvješća predsjednika, Komisija, Vijeća i Odbora HBK. Biskupi će raspraviti i o mandatima u tijelima HBK i kalendarskim terminima tijekom 2021. godine. Još jednom sve vas od srca pozdravljam i želim plodan rad i blagoslovljeno naše zborovanje. Hvala na pozornosti.
✠ Želimir Puljić, nadbiskup zadarski
predsjednik Hrvatske biskupske konferencije
Zagreb, 18. siječnja 2021.