Istina je prava novost.

Pozdravni govor mons. Želimira Puljića na početku 64. redovnog zasjedanja HBK

Pozdravni govor predsjednika Hrvatske biskupske konferencije zadarskog nadbiskupa Želimira Puljića na početku 64. redovnog plenarnog zasjedanja HBK, 26. travnja 2022. u Zagrebu.

1. Pozdrav nazočnim članovima HBK i gostima

Nalazimo se u drugom tjednu vazmenog vremena pa u ozračju uskrsnog otajstva sve vas srdačno pozdravljam i želim blagoslovljen rad na ovom 64. plenarnom zasjedanju Hrvatske biskupske konferencije. Uz srdačan pozdrav Vama, apostolski nunciju mons. Lingua, uzoritom kardinalu Bozaniću, nadbiskupima i biskupima, poseban pozdrav upućujem mome novoimenovanom koadjutoru mons. Milanu Zgrabliću, koji je predstavljen javnosti prije dva i pol tjedna u Poreču i u Zadru. Njegovim imenovanjem naš se zbor pomlađuje. To nas veseli i ohrabruje. On je danas po prvi put među nama pa mu želimo iskrenu dobrodošlicu i plodan i blagoslovljen rad.

Pozdravljam i ugledne predstavnike drugih biskupskih konferencija, kao i biskupe goste:

– mons. Petra Palića, delegata i dopredsjednika BK BiH;
– srijemskog biskupa mons. Đuru Gašparovića i njegova koadjutora mons. Fabijana Svalinu
– subotičkog biskupa mons. Slavka Večerina.
Ispričao se kotorski biskup mons. Ivan Štironja.

Pozdravljam i generalnoga tajnika prof. Krunoslava Novaka i glasnogovornika Zvonimira Ancića, kao i nazočne djelatnike obavijesnih sredstava kojima zahvaljujem što prate crkvena događanja, pa će izvijestiti našu javnost o radu i zaključcima s ovog 64. redovnog plenarnog zasjedanja HBK.

Od posljednjeg redovitog plenarnog zasjedanja jesenas, od 19. do 21. listopada 2021., imali smo izvanredno plenarno zasjedanje HBK u Zagrebu, 24. siječnja 2022., te zajedničko zasjedanje s biskupima iz Bosne i Hercegovine u Mostaru i Bijelom Polju 14. i 15. veljače 2022. godine. Deset dana kasnije dogodio se tužni događaj, agresija Ruske Federacije na Ukrajinu, 24. veljače 2022., koja još traje, kao i olakšavajuća vijest o prestanku mjera s obzirom na pandemiju koronavirusne bolesti (9. travnja 2022.) s kojim smo se hrvali posljednje dvije godine.

Čini se kako su epidemiološke mjere ukinute zbog „poboljšanja situacije imuniteta“ i procjene da je „virus dobrim dijelom manje opasan“. No, on  je mnogima prouzročio velike boli zbog zdravstvenih problema i gubitaka voljenih osoba. Uz opravdanu radost zbog njihova dokidanja, potrebna je još uvijek doza opreza dok se vraćamo redovnoj svakodnevici društvenoga, crkvenoga i vjerničkoga života. Već smo to više puta rekli, kako smo posebice zahvalni medicinskim sestrama, liječnicima i tehničarima na njihovoj hrabroj gesti i svjedočanstvu koje su pokazali u riskantnim okolnosti i opasnom vremenu. Zahvaljujemo i svima koji su ovlašću društvene odgovornosti u vidu prevencije vodili brigu da bude što manje posljedica za zdravlje pojedinaca. Zahvalni smo i vjernicima koji su se s opakom zarazom borili, ne samo medicinskim sredstvima i odgovornim ponašanjem, već i preporukom Bogu i svecima zaštitnicima.

Prije dva mjeseca, 24. veljače 2022., kako rekoh, narušen je europski i svjetski sigurnosni poredak kad je Ruska Federacija izvršila masovni napad na Ukrajinu. Opća skupština Ujedinjenih naroda 2. ožujka 2022. osudila je kršenje međunarodnog prava. Iustitia et pax se nedavno o tome očitovala. Duboko nas potresaju dnevna izvješća iz Ukrajine o mnoštvu prognanih civila, o rušenju zgrada i spomenika kulture, o ubijanju zarobljenika, djece, starih i nemoćnih. To nas podsjeća i na naše bolno iskustvo iz Domovinskog rata od prije tridesetak godina. Žao nam je što međunarodna diplomacija nema uspjeha u pregovorima. Zahvalni smo brojim obiteljima, humanitarnim organizacijama u našoj državi, posebice Caritasu što ovih dana svojim novčanim prilozima i drugim  potrepština iskazuju blizinu i solidarnost s onima koji su došli k nama, ili pak slanjem pomoći ugroženom pučanstvu u Ukrajini. Izrazi solidarnosti europskih naroda pružaju opravdanu nadu da će to ublažiti ukrajinsku Golgotu i pomoći da se ratne operacije privedu kraju, kako bi ukrajinski puk mogao izgrađivati u miru i slobodi svoju budućnost. Tomu se nadamo i na tu nakanu upućujemo žarke molitve sv. Mihovilu, zaštitniku državne prijestolnice Kijeva i cijeloga ukrajinskog naroda.

2. Sklopljen Ugovor o Caritasu i posjet kard. Petra Parolina

U Banskim dvorima 18. ožujka 2022. potpisan je Ugovor o Caritasu kojim se vrednuje „nemjerljiv doprinos Katoličke Crkve u RH s obzirom na skrb najranjivijih pripadnika društva“. Hrvatski Caritas tako u pravnom poretku RH „ima status jednak neprofitnim pravnim osobama i organizacijama (Čl. 8.)“ (Narodne Novine, 18. ožujka 2022.).

Primili smo prošloga tjedna dopis iz Apostolske nuncijature i obavijest o tome da nam dolazi u posjet kard. Petar Parolin, državni tajnik Svete Stolice. Naime, ove godine pada 25. obljetnica od ratifikacije triju Ugovora između Svete Stolice i RH (9. travnja 1997.). Isto tako u siječnju je bila 30. obljetnica priznanja Hrvatske od strane Svete Stolice (13. siječnja 1992., dva dana prije drugih država EU). Imajući u vidu ove dvije važne obljetnice, upućen je u kolovozu prošle godine poziv Državnom Tajniku da posjeti našu zemlju uz spomen na ova dva važna povijesna čina. Kard. Petar Parolin prihvatio je poziv i dolazi u Hrvatsku od 10. do 12. svibnja 2022. godine.

3. Što je na programu na ovom proljetnom zasjedanju?

Uz pozdrav Apostolskog Nuncija u RH te pozdrave gostiju, slijedi usvajanje Zapisnika Izvanrednog plenarnog zasjedanja Sabora HBK od 24. siječnja 2022. Bit će uz to i uobičajeno godišnje Financijsko izvješće koje podnose Predsjednik ekonomskog vijeća mons. Jure Bogdan i ekonom don Šimun Šindija. Povezano s financijama bit će govora o novom uređenju pravilnika o financijskom sustavu Crkve u Republici Hrvatskoj o čemu će izvijestiti mons. Mijo Gorski.

Kao što znamo, papa Franjo je sazvao Sinodu biskupa o sinodalnosti koja će se održati u listopadu sljedeće godine. U vidu daljnje priprave prošle jeseni u listopadu započeo sinodalni hod Crkve diljem svijeta. U tom vidu razgovarat ćemo o „Crkvi u Hrvatskoj na sinodalnom putu“. U raspravu uvest će nas gospićko-senjski biskup mons. Zdenko Križić i pomoćni zagrebački biskup mons. Ivan Šaško.

Povijest bilježi kako je na početcima Crkve „silna četa laika bila izravno uključena u širenju evanđelja“, te kao zauzeti svetci i mučenici onoga vremena ostavili su vidnog traga u njezinu poslanju. I danas brojni katehete u različitim krajevima svijeta vrše nezamjenjivu ulogu u širenju Radosne vijesti. Papa Franjo je 10. svibnja 2021. godine objavio Apostolsko pismo u obliku motuproprija „Antiquum ministerium“ (Prastara služba) kojim uspostavlja laičku službu katehete“. Dokument ističe odgovornost „biskupa u razlučivanju“ pri izboru ljudi koje „rese vrline velikodušnosti i bratskog zajedništva“. Naglašava se potreba „odgovarajuće biblijske, teološke, pastoralne i pedagoške izobrazbe“. O tom dokumentu izvijestit će nas predsjednik Vijeća za katehizaciju i novu evangelizaciju mons. Đuro Hranić i predstojnik Nacionalnog katehetskog ured HBK-a mons. dr. Ivica Pažin.

Budući da je donedavni ravnatelj Hrvatskog Caritasa mons. Fabijan Svalina imenovan  srijemskim biskupom koadjutorom, biskupi će birati novog ravnatelja Hrvatskog Caritasa. Bit će govora i o nekim aktualnim pitanjima Hrvatske katoličke mreže (mons. Mijo Gorski). Saslušat ćemo izvješća pojedinih Komisija, Vijeća i Odbora HBK, te pregledati mandate pojedinih vijeća i odbora HBK. Uobičajena konferencija za tisak planirana je u četvrtak 28. travnja u 12 sati.

Zahvaljujem na pozornosti i želim plodno i blagoslovljeno zborovanje.

Zagreb, 26. travnja 2022.

✠ Želimir Puljić
nadbiskup zadarski
Predsjednik Hrvatske biskupske konferencije