foto: GK // 64. redovno plenarno zasjedanje HBK
Zagreb (IKA/TU)
Pozdravni govor predsjednika Hrvatske biskupske konferencije zadarskog nadbiskupa Želimira Puljića na početku 64. redovnog plenarnog zasjedanja HBK, 26. travnja 2022. u Zagrebu.
1. Pozdrav nazočnim članovima HBK i gostima
Nalazimo se u drugom tjednu vazmenog vremena pa u ozračju uskrsnog otajstva sve vas srdačno pozdravljam i želim blagoslovljen rad na ovom 64. plenarnom zasjedanju Hrvatske biskupske konferencije. Uz srdačan pozdrav Vama, apostolski nunciju mons. Lingua, uzoritom kardinalu Bozaniću, nadbiskupima i biskupima, poseban pozdrav upućujem mome novoimenovanom koadjutoru mons. Milanu Zgrabliću, koji je predstavljen javnosti prije dva i pol tjedna u Poreču i u Zadru. Njegovim imenovanjem naš se zbor pomlađuje. To nas veseli i ohrabruje. On je danas po prvi put među nama pa mu želimo iskrenu dobrodošlicu i plodan i blagoslovljen rad.
Pozdravljam i ugledne predstavnike drugih biskupskih konferencija, kao i biskupe goste:
– mons. Petra Palića, delegata i dopredsjednika BK BiH;
– srijemskog biskupa mons. Đuru Gašparovića i njegova koadjutora mons. Fabijana Svalinu
– subotičkog biskupa mons. Slavka Večerina.
Ispričao se kotorski biskup mons. Ivan Štironja.
Pozdravljam i generalnoga tajnika prof. Krunoslava Novaka i glasnogovornika Zvonimira Ancića, kao i nazočne djelatnike obavijesnih sredstava kojima zahvaljujem što prate crkvena događanja, pa će izvijestiti našu javnost o radu i zaključcima s ovog 64. redovnog plenarnog zasjedanja HBK.
Od posljednjeg redovitog plenarnog zasjedanja jesenas, od 19. do 21. listopada 2021., imali smo izvanredno plenarno zasjedanje HBK u Zagrebu, 24. siječnja 2022., te zajedničko zasjedanje s biskupima iz Bosne i Hercegovine u Mostaru i Bijelom Polju 14. i 15. veljače 2022. godine. Deset dana kasnije dogodio se tužni događaj, agresija Ruske Federacije na Ukrajinu, 24. veljače 2022., koja još traje, kao i olakšavajuća vijest o prestanku mjera s obzirom na pandemiju koronavirusne bolesti (9. travnja 2022.) s kojim smo se hrvali posljednje dvije godine.
Čini se kako su epidemiološke mjere ukinute zbog „poboljšanja situacije imuniteta“ i procjene da je „virus dobrim dijelom manje opasan“. No, on je mnogima prouzročio velike boli zbog zdravstvenih problema i gubitaka voljenih osoba. Uz opravdanu radost zbog njihova dokidanja, potrebna je još uvijek doza opreza dok se vraćamo redovnoj svakodnevici društvenoga, crkvenoga i vjerničkoga života. Već smo to više puta rekli, kako smo posebice zahvalni medicinskim sestrama, liječnicima i tehničarima na njihovoj hrabroj gesti i svjedočanstvu koje su pokazali u riskantnim okolnosti i opasnom vremenu. Zahvaljujemo i svima koji su ovlašću društvene odgovornosti u vidu prevencije vodili brigu da bude što manje posljedica za zdravlje pojedinaca. Zahvalni smo i vjernicima koji su se s opakom zarazom borili, ne samo medicinskim sredstvima i odgovornim ponašanjem, već i preporukom Bogu i svecima zaštitnicima.
Prije dva mjeseca, 24. veljače 2022., kako rekoh, narušen je europski i svjetski sigurnosni poredak kad je Ruska Federacija izvršila masovni napad na Ukrajinu. Opća skupština Ujedinjenih naroda 2. ožujka 2022. osudila je kršenje međunarodnog prava. Iustitia et pax se nedavno o tome očitovala. Duboko nas potresaju dnevna izvješća iz Ukrajine o mnoštvu prognanih civila, o rušenju zgrada i spomenika kulture, o ubijanju zarobljenika, djece, starih i nemoćnih. To nas podsjeća i na naše bolno iskustvo iz Domovinskog rata od prije tridesetak godina. Žao nam je što međunarodna diplomacija nema uspjeha u pregovorima. Zahvalni smo brojim obiteljima, humanitarnim organizacijama u našoj državi, posebice Caritasu što ovih dana svojim novčanim prilozima i drugim potrepština iskazuju blizinu i solidarnost s onima koji su došli k nama, ili pak slanjem pomoći ugroženom pučanstvu u Ukrajini. Izrazi solidarnosti europskih naroda pružaju opravdanu nadu da će to ublažiti ukrajinsku Golgotu i pomoći da se ratne operacije privedu kraju, kako bi ukrajinski puk mogao izgrađivati u miru i slobodi svoju budućnost. Tomu se nadamo i na tu nakanu upućujemo žarke molitve sv. Mihovilu, zaštitniku državne prijestolnice Kijeva i cijeloga ukrajinskog naroda.
2. Sklopljen Ugovor o Caritasu i posjet kard. Petra Parolina
U Banskim dvorima 18. ožujka 2022. potpisan je Ugovor o Caritasu kojim se vrednuje „nemjerljiv doprinos Katoličke Crkve u RH s obzirom na skrb najranjivijih pripadnika društva“. Hrvatski Caritas tako u pravnom poretku RH „ima status jednak neprofitnim pravnim osobama i organizacijama (Čl. 8.)“ (Narodne Novine, 18. ožujka 2022.).
Primili smo prošloga tjedna dopis iz Apostolske nuncijature i obavijest o tome da nam dolazi u posjet kard. Petar Parolin, državni tajnik Svete Stolice. Naime, ove godine pada 25. obljetnica od ratifikacije triju Ugovora između Svete Stolice i RH (9. travnja 1997.). Isto tako u siječnju je bila 30. obljetnica priznanja Hrvatske od strane Svete Stolice (13. siječnja 1992., dva dana prije drugih država EU). Imajući u vidu ove dvije važne obljetnice, upućen je u kolovozu prošle godine poziv Državnom Tajniku da posjeti našu zemlju uz spomen na ova dva važna povijesna čina. Kard. Petar Parolin prihvatio je poziv i dolazi u Hrvatsku od 10. do 12. svibnja 2022. godine.
3. Što je na programu na ovom proljetnom zasjedanju?
Uz pozdrav Apostolskog Nuncija u RH te pozdrave gostiju, slijedi usvajanje Zapisnika Izvanrednog plenarnog zasjedanja Sabora HBK od 24. siječnja 2022. Bit će uz to i uobičajeno godišnje Financijsko izvješće koje podnose Predsjednik ekonomskog vijeća mons. Jure Bogdan i ekonom don Šimun Šindija. Povezano s financijama bit će govora o novom uređenju pravilnika o financijskom sustavu Crkve u Republici Hrvatskoj o čemu će izvijestiti mons. Mijo Gorski.
Kao što znamo, papa Franjo je sazvao Sinodu biskupa o sinodalnosti koja će se održati u listopadu sljedeće godine. U vidu daljnje priprave prošle jeseni u listopadu započeo sinodalni hod Crkve diljem svijeta. U tom vidu razgovarat ćemo o „Crkvi u Hrvatskoj na sinodalnom putu“. U raspravu uvest će nas gospićko-senjski biskup mons. Zdenko Križić i pomoćni zagrebački biskup mons. Ivan Šaško.
Povijest bilježi kako je na početcima Crkve „silna četa laika bila izravno uključena u širenju evanđelja“, te kao zauzeti svetci i mučenici onoga vremena ostavili su vidnog traga u njezinu poslanju. I danas brojni katehete u različitim krajevima svijeta vrše nezamjenjivu ulogu u širenju Radosne vijesti. Papa Franjo je 10. svibnja 2021. godine objavio Apostolsko pismo u obliku motuproprija „Antiquum ministerium“ (Prastara služba) kojim uspostavlja laičku službu katehete“. Dokument ističe odgovornost „biskupa u razlučivanju“ pri izboru ljudi koje „rese vrline velikodušnosti i bratskog zajedništva“. Naglašava se potreba „odgovarajuće biblijske, teološke, pastoralne i pedagoške izobrazbe“. O tom dokumentu izvijestit će nas predsjednik Vijeća za katehizaciju i novu evangelizaciju mons. Đuro Hranić i predstojnik Nacionalnog katehetskog ured HBK-a mons. dr. Ivica Pažin.
Budući da je donedavni ravnatelj Hrvatskog Caritasa mons. Fabijan Svalina imenovan srijemskim biskupom koadjutorom, biskupi će birati novog ravnatelja Hrvatskog Caritasa. Bit će govora i o nekim aktualnim pitanjima Hrvatske katoličke mreže (mons. Mijo Gorski). Saslušat ćemo izvješća pojedinih Komisija, Vijeća i Odbora HBK, te pregledati mandate pojedinih vijeća i odbora HBK. Uobičajena konferencija za tisak planirana je u četvrtak 28. travnja u 12 sati.
Zahvaljujem na pozornosti i želim plodno i blagoslovljeno zborovanje.
Zagreb, 26. travnja 2022.
✠ Želimir Puljić
nadbiskup zadarski
Predsjednik Hrvatske biskupske konferencije