Nakon molitve Trećeg časa pozdravio ih je biskup Antun Škvorčević. Osvrćući se na nogometnu utakmicu za četvrtfinale između Hrvatske i Japana na svjetskom natjecanju u Kataru, zapitao je otkud tolika energija kojom navijaju i oduševljenje koje na svim stranama očituje mnoštvo ljudi u Hrvatskoj za „glavnu sporednu stvar“, kako se naziva nogomet. Kazao je kako je to „izazov koji nas potiče da se zapitamo gdje je naše svećeničko oduševljenje, čiji je temelj energija Duha Svetoga što smo je primili u sakramentu svetoga reda, koja pokreće da djelujemo za tako dugoročni cilj kao što je Isusovo djelo spasenja“. Podsjetio je da se „danas u svijetu slaže određeni mozaik nemoći što ga uzrokuju negativne snage, napose na djelu u ukrajinskom ratu“. Istaknuo je kako Sveto pismo i iskustvo čovječanstva svjedoče da je Bog i usred negativnih svjetskih zbivanja neumorno zauzet za čovjeka, nikad ga se ne odriče, i djeluje za njegovo spasenje, ispisuje povijest čiji je pozitivan ishod utemeljen u Isusu Kristu i njegovoj pobjedi nad smrću, u koju su uključeni svećenici svojim poslanjem. Dodao je da se ovih adventskih dana slave brojni sveci, kao što su sv. Barbara, sv. Nikola, sv. Lucija, sv. Ivan Krstitelj te Blažena Djevica Marija, koji su povjerovali toj Božjoj zauzetosti za čovjeka u Isusu Kristu te u snazi Duha Svetoga postali suradnici njegova svijeta. Biskup je poželio mladim svećenicima da ne budu zarobljenicima negativnih energija, nego oduševljeni, vjerni i požrtvovni suradnici mozaika koji stvara Bog u našem svijetu. Poželio je da im ovaj susret trajne formacije bude u tom smislu adventska duhovna obnova. Zahvalio im je za sve što svaki pojedini od njih iz navedene svijesti nastoji ostvarivati na mjestu svoga poslanja.

Biskupski delegat za đakone i trajnu formaciju mladih svećenika Ivica Bošnjak kratkim izlaganjem prikazao je „Slavlje blagoslova obitelji kao pastoralno-liturgijski izazov današnjice“. U izlaganju je ponajprije govorio o pojmu i stvarnosti blagoslova u povijesti spasenja počev od knjige Postanka u kojoj je vidljivo da Bog stvara svijet tako da blagoslivlja i sve što je stvorio bijaše dobro. Kazao je, među ostalim, da je za starozavjetnog, ali i novozavjetnog čovjeka, snaga blagoslova u vjeri koja prepoznaje Božje djelovanje u životu ljudi i u redu stvaranja. Prema biblijskom shvaćanju baštiniti Božji blagoslov znači imati udjela u božanskom životu. Vrhunac Božjeg blagoslova danog ljudima očituje se u Isusu Kristu u kojem smo „blagoslovljeni i zamilovani“. Delegat Bošnjak dodao je kako je za kršćanina danas najveći izvor blagoslova euharistija po kojoj vjernik kročeći zemaljskim životom sudjeluje u božanskom životu. Osvrnuo se na suvremenog vjernika i problem njegova udaljavanja od života vjere u zajednici i gubitka konkretnog vjerničkog identiteta, no istaknuvši kako taj isti čovjek po svojoj biti ipak ima potrebu za susret s Bogom kojeg nastoji ostvariti u obrednim činima ili ritualima koje ne razumije. Osvrnuo se zatim na božićni pastoralni pohod svećenika obiteljima i problem pokatkad tehničkog i brzopletog vršenja blagoslova što odražava sve veću potrebu molitveno-katehetskog pristupa spomenutim pohodima koji se usredotočuje na konkretnu situaciju obitelji u koju svećenik ulazi (bolest, tragedija, rođenje djeteta i sl.). Na koncu je istaknuo kako je prvotni cilj pohoda i blagoslova dati hvalu Bogu, a tu svijest je potrebno trajno buditi kako kod svećenika tako i kod vjernika.

U drugom dijelu susreta, svećenici su, nastavno na izlaganje delegata Bošnjaka, podijelili više osobnih iskustava iz pohoda obiteljima prigodom tradicionalnog božićnog blagoslova istaknuvši kako spomenuti pohod ima više dimenzija, ali da je važno dati prvenstvo blagoslovu i susretu s obitelji. U daljnjem razgovoru, povjerenik za pastoral mladih Marijan Pavelić upoznao je svećenike s nadolazećim programima iz pastorala mladih među kojima je biskupijska malonogometna liga čije je otvorenje predviđeno u subotu, 10. prosinca te edukacija župnih animatora planirana za siječanj i veljaču 2023. godine.

Susret trajne formacije zaključen je euharistijskim klanjanjem u požeškoj katedrali te zajedničkim objedom u Domu pape Ivana Pavla II.