Pozitivni osvrt na tijek sinodalnoga procesa
foto: Vatican Media // generalni tajnik Biskupske sinode kardinal Mario Grech
U središtu 15. susreta Redovitog vijeća Biskupske sinode bio je osvrt na dosadašnji tijek sinodalnog procesa i bilješka za realizaciju „izvješća“ biskupija, biskupskih konferencija, sinoda Istočnih Crkava ili drugih crkvenih tijela, ističe se u izvještaju sa susreta objavljenom 7. veljače, prenosi Vatican News.
Sudionici Redovitog vijeća okupili su se 26. siječnja, osobno ili online, te tri mjeseca nakon otvaranja sinodalnog procesa izrazili veliko zadovoljstvo njegovim napretkom na lokalnoj razini. Čak 98% biskupskih konferencija i sinoda Istočnih Crkava diljem svijeta imenovalo je osobu ili cijeli tim za provedbu sinodalnog procesa.
Ocjenu Vijeća potkrijepili su rezultati razmjena tijekom petnaestak online susreta s predstavnicima Sinode iz cijelog svijeta u organizaciji Generalnog tajništva Biskupske sinode u studenome i prosincu 2021. godine.
Crkva je u hodu! Postoji vrlo veliki broj biskupija i drugih crkvenih stvarnosti koje su započele sinodalni proces. Laikat, više ili manje organiziran, i posvećeni život, posebno pokazuju veliki zanos koji se pretvara u bezbroj inicijativa usmjerenih na promicanje crkvenog savjetovanja i razlučivanja. To potvrđuju brojna svjedočanstva koja su iz cijelog svijeta pristigla Generalnom tajništvu i povremeno se objavljuju na mrežnoj stranici synodresources.org: osim što su razlog za nadu, ona su i znak da je Duh Sveti na djelu, ističe se u izvještaju.
Oni koji već imaju sinodalno iskustvo govore o proživljenom iskustvu koje donosi radost i o stvarnoj preobrazbi njihova članstva u crkvenoj zajednici.
Općenito, jasno je da se vrijeme početka, metode savjetovanja i sudjelovanje Božjeg naroda razlikuju od jednog do drugog područja svijeta. Konkretno, sinodalni proces je dočekan s radošću i zanosom u raznim zemljama Afrike, Latinske Amerike i Azije. Tamo gdje je biskupijski ili nacionalni sinodalni proces već bio u tijeku ili je trebao započeti, bilo je moguće uskladiti dvije sinodalne dinamike. Posebno se cijenilo produljenje faze slušanja Božjeg naroda.
Dokumenti koje je objavio generalni tajnik Biskupske sinode kardinal Mario Grech bili su dobro prihvaćeni, a hvalevrijedan napor uložen je u njihovo prevođenje na lokalnoj razini. Pokazalo se da je u nekim zemljama taj zadatak složen zbog udaljenosti i mnoštva lokalnih jezika.
Ekumenska dimenzija prilično je dobro integrirana i slijedi naznake predložene u pismu predsjednika Papinskoga vijeća za promicanje jedinstva kršćana kardinala Kurta Kocha i kardinala Grecha od 29. listopada 2021. I kod ostalih kršćanskih konfesija postoji stanoviti zanos i želja da se pridonese hodu koji je poduzela Katolička Crkva na lokalnoj razini. Što se tiče međureligijske dimenzije, ona se prirodno nameće u zemljama u kojima su kršćani u manjini. I u tom slučaju očekuje se značajan doprinos.
Učinjeni su usklađeni napori na promicanju komunikacije u raznim medijima i online platformama. U mnogim biskupijama i biskupskim konferencijama niknule su mrežne stranice i stranice na društvenim mrežama kojima je cilj dati i prenijeti hod u vlastitoj stvarnosti. Sa svoje strane, Generalno tajništvo koristi, osim institucionalne stranice synod.va, druge instrumente kao što su tjedne novine, mrežna stranica za prikupljanje iskustava i onoga što je učinjeno na lokalnoj razini (synodresources.org) i molitvena mrežna stranica za sinodu (prayforthesynod.va) ostvarena zajedno s Papinom svjetskom molitvenom mrežom i Međunarodnom unijom generalnih poglavara, navodi se u izvještaju.
Premda mnogi vjernici doživljavaju sinodalni proces kao ključni trenutak za Crkvu, proces učenja, obraćenja i obnove crkvenog života, ipak se pojavljuju i neke poteškoće. Naznačeni su, zapravo, strahovi i suzdržanost među nekim skupinama vjernika i među klerom. Postoji i izvjesno nepovjerenje među laicima koji sumnjaju da se njihov doprinos doista uzima u obzir. Trenutačna situacija s pandemijom također predstavlja značajnu prepreku koja uvelike ograničava susrete uz osobno sudjelovanje. Savjetovanje s Božjim narodom ne može se svesti na jednostavni upitnik jer je pravi izazov sinodalnosti upravo međusobno slušanje i zajedničko razlučivanje.
Sinodalni proces također pokazuje neke ponavljajuće izazove, kao što su: 1) potreba formacije, posebice u slušanju i razlučivanju kako bi Sinoda bila autentično duhovni proces, a ne svedena na parlamentarnu raspravu; 2) izbjegavanje samoreferencijalnosti na grupnim sastancima, jer uzajamno slušanje, koje ima temelj u molitvi i slušanju Božje riječi, ne može ne dovesti do otvaranja drugima s ciljem naviještanja evanđelja. Sinodalna Crkva je misijska Crkva u kojoj svaki krštenik osjeća suodgovornim za poslanje Crkve; 3) potreba iznalaženja novih načina za poboljšanje sudjelovanja mladih; 4) uključenost onih koji žive na marginama crkvenih institucija; i, konačno, 5) dezorijentacija koju je iskazao dio klera.
Zaključno – novost sinodalnog procesa svakako izaziva mnogo radosti i dinamike, ali i određeni broj neizvjesnosti s kojima se treba suočiti. Sve je veća svijest da je sinodalno obraćenje, na koje je pozvan svaki pojedini krštenik, dug proces koji će zahtijevati više vremena od samog procesa. S mnogo strana stiže želja da se hod započet na lokalnoj razini nastavi kroz cijeli proces, pa i dalje, kako bi crkvena zajednica sve više mogla činiti opipljivom sinodalnost koja je konstitutivna dimenzija Crkve.
Suočeni s brojnim molbama koje je zaprimilo Generalno tajništvo, priprema se Bilješka za pripremu „izvješća“ sa strane biskupija i biskupskih konferencija. Riječ je o instrumentu u službi različitih crkvenih stvarnosti koje će idućih mjeseci biti uključene u izradu rezultata njihova crkvenog razlučivanja. Bilješka predlaže ideju da sama izrada izvješća bude čin razlučivanja, odnosno plod duhovnog procesa i timskog rada.