Uz studente koji slušaju predmete Ekumensku teologiju, Istočno bogoslovlje i Kršćansku objavu te poslijediplomante, predavanju su nazočili i profesori Jure Zečević, Tomislav Kovač i Branko Murić. Na početku je prodekan Murić pozdravio predavača u ime dekana i fakultetskog vodstva. Potom je brat Ulrich izložio povijest nastanka i djelovanja zajednice u Taizéu i predstavio njen smisao i poslanje u Crkvi i svijetu.

Brojna pitanja i rasprava u kojoj su, nakon predavanja, uz brata Ulricha sudjelovali studenti i profesori, pokazali su veliko zanimanje za temu, kako za doktrinarne tako i za praktične dimenzije življenog zajedništva braće iz Taizéa i njihove duhovnosti. Tako je, primjerice, na pitanje o tome kako je moguće da braća u Taizéu prakticiraju zajedništvo euharistijskog stola, premda dolaze iz različitih kršćanskih crkava, razjašnjeno da je takva praksa posve neupitna i po katoličkoj doktrinarnoj i crkvenopravnoj kriteriologiji, budući da sva braća koja ulaze u zajednicu ispunjavaju uvjet zajedništva u katoličkoj vjeri. Stoga je cijeli svijet mogao biti svjedokom da je u travnju 2005., na sprovodu pape Ivana Pavla II., tadašnji prefekt Kongregacije za nauk vjere, kardinal Ratzinger, kasniji papa Benedikt XVI., osobno odnio pričest bratu Rogeru, prioru zajednice iz Taizéa, premda je on pripadao reformacijskoj baštini. I sam je brat Roger objasnio da je pronašao svoj kršćanski identitet u tome, što je u sebi pomirio vjeru svoga podrijetla s otajstvom katoličke vjere, bez da je prekinuo s bilo kojom od njih. Kada ne bi bilo te zajednički ispovjeđene vjere, onda zajedništvo euharistijskog stola, po katoličkom crkvenom pravu i nauku, ne bi bilo moguće ni bratu Rogeru ni braći iz Taizéa, jer gdje god nije ostvareno to jedinstvo vjere, nauk i crkveno pravo Katoličke Crkve ne odobravaju zajedništvo euharistijskog stola. Katolička Crkva, naime, zajedništvo euharistijskog stola ne drži sredstvom za postizanje većeg stupnja jedinstva vjere nego rezultatom i vidljivim znakom dosegnutog dostatnog stupnja jedinstva vjere.

Predavanje brata Ulricha pokazalo je zajednicu u Taizéu kao eklezijalno egzemplarnu, znakovitu i inspirativnu inicijativu u Crkvi i stoga ne iznenađuje da ju je već sveti papa Ivan XXIII. nazvao „malim proljećem“ ekumenizma i jedinstva Crkve, a prepoznavajući to, Zagrebačka nadbiskupija je, na poziv nadbiskupa Bozanića, Velikog kancelara Katoličkog bogoslovnog fakulteta, godine 2006. bila i domaćin Hodočašća povjerenja na zemlji, novogodišnjeg europskog susreta mladih, koji ta zajednica organizira.

Po završetku rasprave prodekan Murić zahvalio je bratu Ulrichu za gostovanje i kao znak zahvalnosti i pažnje predao mu monumentalnu monografiju Katoličkog bogoslovnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu na hrvatskom i engleskom jeziku, objavljenu prigodom 350. obljetnice osnutka Fakulteta.